PROJEKT DEVOTE

Predstavljene smjernice za novi institut rada na daljinu, važna je dvostranost i dobrovoljnost

HUP i SING predlažu da se rad na daljinu može ugovoriti kao stalni ili povremeni rad na daljinu

Ilustracija

 Jc Milhet/Afp/Profimedia

Na završnoj konferenciji u okviru projekta DEVOTE-Developing of teleworking future (Budućnost rada na daljinu) koji provodi Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u suradnji sa Sindikatom naftnog gospodarstva (SING) i norveškom udrugom poslodavaca (The Confederation of Norwegian Enterprise – NHO) predstavljene su smjernice za izmjenu zakonodavnog okvira o radu na daljinu.

Kako su izvijestili nakon konferencije, Damir Zorić, glavni direktor HUP-a istaknuo je kako se rad na daljinu, pogotovo povremeni, pokazao tijekom pandemije kao koristan, svrhovit i učinkovit.

- On doprinosi povećanoj produktivnosti radnika, jer fleksibilizacija doprinosi zadovoljenju kako osobnih tako i obiteljskih potreba radnika. Mogućnost koju poslodavci pružaju kroz rad na daljinu smatra se benefitom i načinom privlačenja radne snage, posebice za mlade radnike, pripravnike i roditelje s malom djecom – izjavio je Zorić.

Prema podacima Eurostata tijekom 2020. u Hrvatskoj je tek 3,1% zaposlenih uobičajeno radilo na daljinu, dok je povremeno na daljinu radilo dodatnih 7,9% zaposlenih. Na razini EU-a 12,0% zaposlenih radilo je uobičajeno na daljinu, uz dodatnih 8,6% koji su na daljinu radili povremeno. U usporedbi s 2019. godinom, te su brojke iznosile 1,9% za uobičajeni i 5,0% za povremeni rad na daljinu u Hrvatskoj te 5,4% za uobičajeni i 9,0% povremeni rad na daljinu na razini EU.

U istraživanju provedenom početkom 2021. godine, nakon što pandemija završi, 13% ispitanika u Hrvatskoj želi svakodnevno raditi na daljinu, 25% nekoliko puta tjedno, a 18% nekoliko puta mjesečno. Na razini EU kao cjeline njih 13% želi tako raditi svakodnevno, 31% nekoliko puta tjedno i 21% nekoliko puta mjesečno.

Jasna Pipunić, predsjednica Sindikata naftnog gospodarstva istaknula je kako su u sklopu projekta poslodavci i predstavnici sindikata raspravljali o institutu rada na daljinu kako bi svi znali svoja prava, obveze i djelokrug odgovornosti.

- U sklopu projekta kroz socijalni dijalog uključili smo više od 250 sudionika na četiri održana okrugla stola u Varaždinu, Splitu, Rijeci i Osijeku kako bismo najbolje pomirili zajedničke interese - produktivnost rada na daljinu i potencijalni stres, fleksibilnost organizacije rada te balans između rada i privatnog života – kazala je Pipunić.

Nj. E. Haakon Blankenborg, veleposlanik Kraljevine Norveške istaknuo je kako smo svi svjesni da je izazov regulirati nešto što je potpuno novo i stalno se mijenja. Ovo je tema koja nas sve povezuje, izrazito je međunarodna i globalna te se moramo držati zajedno kako bismo našli zajednička rješenja.

Iva Nappholz, pravna savjetnica u HUP-u i Anica Ferić, pravna savjetnica u SING-u predstavile su smjernice koje se sastoje od uvođenja novog instituta tako da se uz postojeći institut rada na izdvojenom mjestu rada uvede novi institut - institut rada na daljinu.

Kako je pojašnjeno, obilježavaju ga u svakom slučaju dvostranost i dobrovoljnost. Uz to, HUP i SING predlažu da se rad na daljinu može ugovoriti kao stalni ili povremeni rad na daljinu te da bude obilježen fleksibilnim izborom mjesta rada od strane radnika. Radnik bi se trebao pridržavati propisa zaštite na radu jednako kao i radnici koji obavljaju iste poslove u prostorijama poslodavca, ali bi poslodavac bio odgovoran za zaštitu na radu u skladu sa standardom razumne mjere i rizika.

Drugim riječima, to znači da bi poslodavac snosio odgovornost za uobičajen rizik rada koji je uobičajen za određeno radno mjesto. Naknada troškova za rad na daljinu obuhvatila bi isplatu paušalnog iznosa naknade troškova. Takva isplata bila bi neoporeziva, isplaćivala bi se proporcionalno vremenu provedenom u radu na daljinu. Prije donošenja odluke o uvođenju mogućnosti rada na daljinu na razini svog poslovnog subjekta, poslodavac bi se trebao savjetovati s radničkim vijećem, a radnici bi i dalje trebali imati pravo na isključenje.

- Ovaj projekt je pravi primjer kako je itekako moguća suradnja poslodavaca i sindikata, pa čak i na ovako važnoj temi, oko koje često imamo divergentne stavove, kao što su izmjene Zakona o radu – kazala je Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a i voditeljica projekta DEVOTE.

Kako je nadalje navedeno, Ivan Vidiš, državni tajnik pri Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike istaknuo je kako je ministarstvo prepoznalo prijedloge socijalnih partnera u pogledu mogućnosti obavljanja rada na daljinu kao stalnog i povremenog načina rada, kao i iznimnu mogućnost da se u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti ovaj rad može obavljati povremeno (do 30 dana) i bez izmjene ugovora o radu.

- Novi pravni okvir rada na izdvojenom mjestu trebao bi osigurati pravnu sigurnost radnog odnosa u izvanrednim, ali i redovitim okolnostima – kazao je Vidiš.

Mihael Furjan, predsjednik HUP-a naglasio je kako poslodavci žele biti fleksibilni i imati mogućnost brze prilagodbe situaciji.

-Kad govorimo o fleksibilizaciji, to nije pitanje otpuštanja, jer poslodavci ne žele otpuštati već investirati i zapošljavati. Stoga, želimo imati zakonsko rješenje koje će propisati procedure koje nam omogućuju da se brzo i jednostavno prilagođavamo situacijama te da imamo što manje birokracije - kazao je Furjan dodavši kako jedino kvalitetnim Zakonom o radu možemo podići ukupnu konkurentnost naše zemlje.

-Mi u sindikatima moramo voditi računa o zaštiti radnika tako da kada se radi o radu na izdvojenom mjestu rada, odnosno radu na daljinu, nužno je naglasiti nekoliko ključnih pitanja, a to su: dobrovoljnost i pravo na izbor rada od kuće i povrata na radno mjesto, jamstvo jednakih plaća za jednaki rad neovisno gdje se obavlja, jasno određeno radno vrijeme, plaćanje dodatnih troškova koje radnik ima (oprema, režije), zaštita na radu, pravo na isključenje/nedostupnost nakon proteka radnog vremena te sprječavanje pretjeranog nadzora od strane poslodavca – zaključio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Spomenimo i kako je na jednom od ranijih događanja u okviru projekta DEVOTE rečeno kako istraživanja globalnih trendova pokazuju da će uskoro više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta raditi na daljinu, dakle izvan ureda. Europski parlament je 21. siječnja 2021. pozvao Komisiju da osmisli zakon kojim se zaposlenicima izvan radnog vremena omogućuje isključivanje s posla bez posljedica te utvrđuju minimalni standardi za rad na daljinu.

Digitalni alati, kako je tada istaknuto, povećali su učinkovitost i fleksibilnost za poslodavce i zaposlenike, ali i doveli do kulture „stalne povezanosti na mrežu”, pri čemu su zaposlenici lako dostupni u bilo kojem trenutku i bilo gdje, uključujući izvan radnog vremena. Tehnologija je omogućila rad na daljinu koji je zbog pandemije COVID-19 i ograničenja kretanja postao vrlo raširen.

Rad na daljinu spasio je radna mjesta i mnogim poduzećima omogućio preživljavanje korona-krize, ali i doveo do težeg odvajanja privatnog i profesionalnog života. Mnogi zaposlenici radili su izvan svog radnog vremena, što je pogoršalo njihovu ravnotežu poslovnog i privatnog života.

Parlament je poručio da prekidi slobodnog vremena i produljenje radnog vremena mogu povećati rizik od neplaćenog prekovremenog rada, imati negativne posljedice na zdravlje, ravnotežu poslovnog i privatnog života te je istaknuo kako poslodavci ne smiju zahtijevati od radnika dostupnost izvan radnog vremena, a suradnici se trebaju suzdržati od kontaktiranja kolega vezano za posao. Države članice EU-a trebaju osigurati da su radnici koji koriste svoje pravo na isključivanje zaštićeni od negativnih posljedica te da postoje mehanizmi za rješavanje pritužbi ili kršenja prava na isključivanje. Učenje i osposobljavanje na daljinu trebaju se smatrati radnom aktivnošću i ne smiju se odvijati u slobodno vrijeme bez odgovarajuće naknade.

Europski parlament organizirao je u ožujku hibridnu konferenciju o pravu na isključivanje i radu na daljinu. Kako smo tada objavili, govoreći na konferenciji u Europskom parlamentu, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit, obećao je da će Komisija izraditi zakonodavni akt o reguliranju rada na daljinu na razini cijele Unije i jamčiti pravo radnika na isključivanje izvan radnog vremena, s ciljem "podrške digitalizacije gospodarstva i osiguravanja adekvatnih uvjeta rada". Rumunjski zastupnik i predsjednik odbora Europskog parlamenta za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) Dragos Pislaru, istaknuo je kako EU mora biti ta koja će pronaći rješenje za premošćivanje "sve većeg jaza između poslova koji se mogu obavljati na daljinu i onih koji se ne mogu obavljati".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2022 21:01