Europska komisija predstavila je pilot projekt uvođenja europske iskaznice socijalnog osiguranja radi poboljšanja digitalne primjene prava iz sustava socijalne sigurnosti i pravedne mobilnosti.
Projekt je pokrenut u ožujku u suradnji u partnerstvu s talijanskim nacionalnim institutom za socijalnu sigurnost (INPS). Komisija je 2017. najavila da će uvesti europski broj socijalnog osiguranja, ali je od tog projekta odustala i zamijenila ga projektom socijalne iskaznice. U međuvremenu su europski sindikati pozvali Komisiju da usvoji europsku iskaznicu socijalnog osiguranja do kraja 2022. godine kako bi se poboljšala prenosivost naknada i prava iz socijalnog osiguranja i prekogranična provjera socijalnog osiguranja.
"Kako bismo zaštitili prava mobilnih radnika i uhvatili se u koštac s prekograničnim društvenim prijevarama tvrtki, hitno pozivamo na nove prekogranične digitalne alate i poboljšanu koordinaciju putem nacionalnih i europskih digitalnih instrumenata. Takva prekogranična mobilnost radnika odvija se u zdravstvenoj, socijalnoj i kućnoj skrbi", stoji u apelu Europske federacije sindikata (EFBWW) koja okuplja 75 nacionalnih sindikata iz 34 zemlje.
Ovog tjedna predstavnici Komisije su u Europskom parlamentu detaljnije objasnili planove usvajanja europske iskaznice socijalnog osiguranja (ESSP).
Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit ponovio je kako se predstavljanje zakonodavnog prijedloga u vezi s europskom iskaznicom socijalnog osiguranja neće dogoditi prije 2023. godine.
- Novi pilot projekt istražuje digitalna rješenja kako bi se mobilni građani lakše povezali s institucijama osiguranja, pružateljima zdravstvenih i drugih usluga unutar EU. Naš cilj nije stvarati nova prava, već pojednostaviti prenošenje prava socijalnog osiguranja i time omogućiti pravo na slobodno kretanje ljudi. Pravo na socijalno osiguranja sprječava da osoba ostane socijalno nezaštićena u prekograničnim uvjetima. Zaštita podataka igra ključnu ulogu u tome. Ocjena rezultata pilot faze bit će završena najkasnije do 2023. godine – kazao je Schmit.
Digitalizacija i koordinacija socijalnog osiguranja dio je sveukupne digitalne transformacije javne uprave EU-a koja u obzir uzima razvoj tržišta rada i pridonosi poštenijoj mobilnosti. Novi sustav trebao bi olakšati i pojednostaviti administrativne procedure za ona poduzeća koja nude prekogranične usluge na tržištu.
Europski pučani pozvali su da se što više država članica uključi u projekt jer će to dovesti do kvalitetnijeg zakonodavnog prijedloga, a socijaldemokrati su upozorili da prijedlog ne smije dovesti do smanjenja plaća.
- Važno je zajamčiti mobilnost, ali to također donosi nedostatke. Postoji velika vjerojatnost da će to dovesti do smanjenja plaća ili smanjenja socijalnog osiguranja. Kako se to ne bi dogodilo, potrebna nam je politička volja. Dobar primjer je Kopenhagen u kojem smo uveli prava građevinskih radnika i primjenjujemo ih na korist mnogih poslodavaca koji sada zbog toga bilježe manje prijevara. Kontrola se mora organizirati tako da ne sprječava daljnji rast i razvoj. Trebamo dobar sustav kontrole da se smanji mogućnost dampinga na uvjete rada i na plaće – poručila je danska socijaldemokratkinja Marianne Vind.
Na opasnosti socijalnog dampinga su upozorili i zastupnici Ljevice u Parlamentu.
- Diljem Europske unije radnici su iskorištavani, diskriminirani i potplaćeni od strane poslodavaca. Ne smijemo to više prihvaćati. Sada možemo iskoristiti nove digitalne mogućnosti i pojednostaviti rad sindikata kako bi se bolje kontrolirali i poštovali europski zakoni. Usmjerimo pozornost na one poslodavce koji varaju. Svi mobilni radnici trebaju biti pokriveni radnom mobilnom iskaznicom kako bismo konačno stali na kraj socijalnom dampingu – poručio je Nikolaj Villumsen (Ljevica).
Zastupnici kluba Zelenih smatraju da se digitalizacija mora provesti pod uvjetom da se ne pomiješaju podaci institucija koji imaju pravo na pristup podacima, odnosno da za sve prikupljene podatke treba postojati cilj i definirana namjena te se to treba strogo kontrolirati.
Nekoliko europarlamentaraca upozorilo je kako bi nova pravila mogla negativno utjecati na radnike iz istočne Europe.
- Bez zajedničkog informatičkog sustava ne možemo niti razgovarati o europskoj iskaznici socijalnog osiguranja. Od 27 zemalja članica, samo ih je sedam u potpunosti dovršilo informatički sustav. Postavlja se pitanje kako možemo imati europski broj socijalnog osiguranja ako ne postoji informatička podrška. Je li to samo još jedan instrument protiv zemalja istočne i srednje Europe? Ključno je da Komisija prestane otežavati funkcioniranje istočne i srednje Europe i usredotoči se na slobodu kretanja. Treba nam ocjena učinka – poručio je nezavisni zastupnik iz Mađarska Adam Kosa.
- Države članice imaju različite sustave socijalnog osiguranja te nemaju razmjenu informacija što znači da će doći do nepravednog tržišnog natjecanja. Važno je znati tko se time štiti i na koji način jer je u prošlosti znalo doći do zlouporabe radnika iz zemalja na istoku Europe – dodao je slovenski zastupnik Milan Brglez.
Glasanje o rezoluciji u Europskom parlamentu je na rasporedu u četvrtak.
