Okrugli stol o budućnosti rada na daljinu
 Vladimir Dugandzic/Cropix
RAD NA DALJINU

Pravo radnika na isključenje nakon što istekne osmosatno radno vrijeme: ‘Ne želimo ih stalno kontrolirati‘

Istraživanja globalnih trendova pokazuju da će uskoro više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta raditi izvan ureda
Piše: Ljubica VukoObjavljeno: 03. rujan 2021. 16:29

Istraživanja globalnih trendova pokazuju da će uskoro više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta raditi na daljinu, dakle izvan ureda. Najnovije istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma koje je rađeno u 29 zemalja pokazuje da dvije trećine ljudi koji su bili sudionici istraživanja diljem svijeta žele raditi fleksibilno na daljinu i nakon što prođe pandemija koronavirusa dok je gotovo čak trećina spremna napustiti trenutni posao, odnosno dati otkaz ako poslodavac bude tražio da se svi moraju vratiti u urede.

Ove podatke iznijela je Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i voditeljica projekta DEVOTE koja je moderirala okrugli stol, održan u petak u hotelu Park Splitu, na temu budućnosti rada na daljinu. Nakon Varaždina to je drugi u nizu događaja u sklopu projekta DEVOTE-Developing of teleworking future (Budućnost rada na daljinu) kojeg provodi Hrvatska udruga poslodavaca u suradnji sa Sindikatom naftnog gospodarstva (SING) i norveškom udrugom poslodavaca (The Confederation of Norwegian Enterprise – NHO). Cilj je potaknuti raspravu o definiranju instituta rada na daljinu te pripremiti smjernice za izmjenu hrvatskog zakonodavnog okvira.

image
Iva Tomić
Vladimir Dugandzic/Cropix


Uvodno su Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, a potom i Vesna Ivić-Šimetin, direktorica Regionalnog ureda HUP-a u Splitu istaknuli kako su sazreli uvjeti da se rad na daljinu bolje uredi. HUP već više od godinu dana traži da se ovaj institut uredi kako bi bio prilagođen i uvjetima nakon pandemije te omogućio veću fleksibilnost i poslodavcima i radnicima.

image
Vesna Ivić Šimetin
Vladimir Dugandzic/Cropix


Jasna Pipunić, predsjednica SING-a istaknula je kako imaju puno iskustva koje mogu podijeliti kako bi se došlo do najboljih rješenja, te kako je izuzetno važno regulirati pitanje rada na daljinu kako bi poslodavci i radnici znali svoja prava, obveze i djelokrug odgovornosti.

„Ključno pravo je pravo na isključenje nakon što istekne osmosatno radno vrijeme, kako bi se zadržao zdrav balans između rada i privatnog života“, posebno je naglasila Jasna Pipunić. Kazala je i kako su dosadašnja iskustva pokazala da se u većini slučajeva rada na daljinu produktivnost rada poboljšala.

Iva Nappholz, pravna savjetnica u HUP-u i članica projektnog tima projekta DEVOTE, uvodno je kazala kako je osnovni cilj projekta potaknuti raspravu u okviru socijalnog dijaloga te na temlju toga pripremiti smjernice za izmjenu zakonodavnog okvira koje će u konačnom obliku biti dostavljene zakonodavcu. Nakon okruglih stolova koji će još uslijediti, a prvi sljedeći bit će početkom listopada u Rijeci, završna konferencija održat će se u Zagrebu.

image
Iva Nappholz
Vladimir Dugandzic/Cropix


Govoreći o tome u kojoj je mjeri pandemija koronavirusa već izmijenila hrvatsko tržište rada u pogledu rada na daljinu, Iva Tomić skrenula je pozornost i na to da je Ekonomski institut, Zagreb upravo objavio najnoviju vrijednosti OVI indeksa online oglasa slobodnih radnih mjesta.

Zanimljivo je, kako je objavio EIZG, da se od početka pandemije udio oglasa za posao koji spominju rad od kuće kreće na otprilike 1,5 do 2 posto svih oglasa, što je porast u odnosu na razdoblje prije pandemije kad se rad od kuće spominjao u manje od 0,25 posto oglasa za posao.

Navela je i kako je prema posljednjim podacima Eurostata u Hrvatskoj tek negdje iznad 3 posto svih zaposlenih uobičajeno radilo na daljinu, u Europskoj uniji je taj postotak nešto veći, iznad 12 posto, ali tijekom posljednjeg desetljeća na razini je od prosječno 5 posto. U korona-krizi se to podiglo na oko 30 posto.

“Budućnost rada na daljinu je sada”, zaključila je svoje izlaganje Josipa Klišanin, načelnica Sektora za radne odnose u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, koja je prezentirala trenutnu zakonodavnu situaciju i potrebu zakonskih izmjena kojima se želi stvoriti kvalitetniji i suvremeniji zakonski okvir koji će jasnije i potpunije definirati radno pravne institute i odgovarajuću razinu zaštite prava radnika.

Te zakonske odredbe trebale bi omogućiti fleksibilnu organizaciju rada prema potrebama poslodavca, kao i prema osobnim i obiteljskim potrebama radnika, posebno u okolnostima naglih promjena i nepredvidivih okolnosti u poslovnom te radnom okruženju kao što je pandemija koronavirusom. Kako je navela, u važećim zakonskim odredbama nepotpuna je defnicija rada na izdvojenom mjestu, kao i organizacija rada (izravno ili putem digitalne tehnologije). Također nije jasno propisana mogućnost povremenog rada od kuće.

Neka od pitanja koje treba urediti su zaštita privatnosti radnika, primjerice prilikom najavljenog i opravdanog ulaska u dom radnika s obzirom, kako je istaknuto i kasnije u raspravi, na nepovredivost doma, a s druge strane potrebu dolaska inspektora rada, pa i na poziv samog radnika. Postavlja se i pitanje naknade troškova radniku, zaštite života i zdravlja radnika, pristupa informacijama i načina poslovnog komuniciranja, itd.

Mateo Perak, član uprave tvrtke Profico iz Splita i član Izvršnog odbora HUP Podružnice Dalmacija izložio je kako je za ICT industriju rad na daljinu uobičajen već desetljećima, a posebno posljednjih 10 godina kada je penetracija visokih tehnologija donijela i izrazito visoko korisničko iskustvo.

“Kad ljudi rade remote, povjerenje je osnova svega. Kad ljudi rade od kuće treba s njima povremeno razgovarati osim uobičajene komunikacije u poslu. Ne želimo ih stalno kontrolirati, kad nekome u takvoj situaciji visite nad glavom to nije dobro. Moja poruka je: slavite uspjeh! Kad god uspijete nešto isporučiti, proslavite to sa svojim timom”, naglasio je Perak. Kazao je i kako su godine iskustva u takvom načinu rada, donijele niz alata i dobrih praksi koji ga čine, ne samo prihvatljivim, već i potpuno efikasnim.

image
Damir Zorić
Vladimir Dugandzic/Cropix


Online uključenjem na okruglom stolu sudjelovali su i Kis Bálint, predsjednik Europskog radničkog vijeća MOL Grupe i Éblné Németh Margit, koordinatorica Europskog radničkog vijeća MOL Grupe i članica Izvršnog odbora. Prema mađarskom iskustvu i sindikati i radnička vijeća moraju biti uključeni u sveobuhvatno zakonodavstvo o regulaciji rada na daljinu na obostranu korist zaposlenika i njihovih obitelji te poslodavaca. Posebno je važno definirati pravo na isključenje, promijeniti kulturu komunikacije izvan radnog vremena te trajno uključiti predstavnike zaposlenika u odluke o plaćama i zapošljavanju.

Potom je i Henrik Munthe, pravnik u udruzi poslodavaca iz Norveške (NHO) i član projektnog tima projekta DEVOTE na skupu u Splitu informirao o promjenama norveške legislative o radu na daljinu, te je naveo kako će smjer u kojem će se ići uključivati obvezu savjetovanja s radnicima i osiguravanje pisane informacije o reguliranju rada na daljinu te mogućnosti inspekcije rada da kontroliraju i taj oblik rada. Očekuje se da će norveška Vlada prihvatiti zakonske izmjene početkom 2022.

Podsjetimo, kako Europski parlament želi zaštititi temeljno pravo zaposlenika da se isključe s posla i ne budu dostupni izvan radnog vremena. Parlament je 21. siječnja 2021. pozvao Komisiju da osmisli zakon kojim se zaposlenicima izvan radnog vremena omogućuje isključivanje s posla bez posljedica te utvrđuju minimalni standardi za rad na daljinu.

Digitalni alati, kako je tada istaknuto, povećali su učinkovitost i fleksibilnost za poslodavce i zaposlenike, ali i doveli do kulture „stalne povezanosti na mrežu”, pri čemu su zaposlenici lako dostupni u bilo kojem trenutku i bilo gdje, uključujući izvan radnog vremena. Tehnologija je omogućila rad na daljinu koji je zbog pandemije COVID-19 i ograničenja kretanja postao vrlo raširen.
Rad na daljinu spasio je radna mjesta i mnogim poduzećima omogućio preživljavanje korona-krize, ali i doveo do težeg odvajanja privatnog i profesionalnog života. Mnogi zaposlenici raditi su izvan svog radnog vremena, što je pogoršalo njihovu ravnotežu poslovnog i privatnog života.

Parlament je poručio da prekidi slobodnog vremena i produljenje radnog vremena mogu povećati rizik od neplaćenog prekovremenog rada, imati negativne posljedice na zdravlje, ravnotežu poslovnog i privatnog života te je pozvao na donošenje sljedećih mjera:
Poslodavci ne smiju zahtijevati od radnika dostupnost izvan radnog vremena, a suradnici se trebaju suzdržati od kontaktiranja kolega vezano za posao.

Države članice EU-a trebaju osigurati da su radnici koji koriste svoje pravo na isključivanje zaštićeni od negativnih posljedica te da postoje mehanizmi za rješavanje pritužbi ili kršenja prava na isključivanje.

Učenje i osposobljavanje na daljinu trebaju se smatrati radnom aktivnošću i ne smiju se odvijati u slobodno vrijeme bez odgovarajuće naknade.

Linker
22. listopad 2021 13:21