Europska unija je u suradnji sa SAD-om, Australijom, Japanom i Velikom Britanijom predstavila Deklaraciju o budućnosti interneta, u kojoj se iznose vizija i načela pouzdanog interneta.
Partneri podupiru viziju otvorenog, slobodnog, globalnog, interoperabilnog, pouzdanog i sigurnog interneta te potvrđuju svoju predanost zaštiti i poštovanju ljudskih prava na internetu i u digitalnom svijetu.
"Zahvaljujući internetu, čovječanstvo se povezalo kao nikad prije u povijesti. Danas su zemlje istomišljenice iz cijelog svijeta prvi put iznijele zajedničku viziju budućnosti interneta kako bi vrijednosti u koje vjerujemo bile zaštićene i na internetu te kako bi internet postao siguran prostor u koji svi možemo imati povjerenja i služio ostvarivanju individualne slobode. Budućnost interneta ujedno je budućnost demokracije i čovječanstva", poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Partneri Deklaracije smatraju da internet mora podupirati osnovna demokratska načela, temeljne slobode i ljudska prava sadržana u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima.
Također dijele uvjerenje da bi internet trebao funkcionirati kao jedinstven, decentralizirani sustav mreža u kojem se digitalne tehnologije upotrebljavaju na pouzdan način, izbjegava nepravedna diskriminacija te omogućuje neograničeno i pošteno tržišno natjecanje među internetskim platformama i poduzećima.
Osim toga, ističu kako digitalne tehnologije imaju potencijal za promicanje povezivosti, demokracije, mira, vladavine prava i održivog razvoja.
Deklaracija je, naime, odraz velike zabrinutosti partnera zbog represije nad slobodom interneta koju provode neke autoritarne vlade, upotrebe digitalnih alata za kršenje ljudskih prava, sve većih posljedica kibernapada, širenja nezakonitog sadržaja i dezinformacija te prekomjerne koncentracije gospodarske moći.
Trenutačna situacija u Ukrajini primjer je rizika od ozbiljnih poremećaja na internetu, a prisutan je i rizik od fragmentacije interneta jer je ruska vlada prijetila da će se djelomično ili potpuno isključiti iz globalnog interneta i od njegove zlouporabe zbog naglog porasta kibernapada, cenzure na internetu i dezinformacija. To iznova upućuje na važnost poduzimanja dodatnih mjera za obranu globalnog otvorenog interneta kao bitnog čimbenika u gospodarstvima i društvima u cijelom svijetu, tumači Komisija.
Zemlje osnivači i potpisnici Deklaracije zajedno će raditi na tome da se čovječanstvo nastavi povezivati, a načela iz Deklaracije prenijet će u konkretne politike i mjere uz poštovanje međusobne regulatorne autonomije. Treba napomenuti kako će i drugi dionici, među ostalim iz civilnog društva, industrije i akademske zajednice, biti pozvani da podrže Deklaraciju i olakšaju njezinu provedbu. U ljeto 2022. trebao bi se održati sastanak na kojem će partneri s dionicima raspravljati o tome kako Deklaracija i njezina načela mogu unaprijediti i poduprijeti budućnost globalnog interneta.
Dosad je 60 partnera podržalo Deklaraciju, uključujući sve države članice Unije, kao i Srbija, Crna Gora i Kosovo, a u sljedećim se tjednima očekuje da će to učiniti još zemalja.
Dodajmo i kako Europski parlament štiti korisnike na internetu pomoću pravila za zaštitu potrošača, poput Direktive o zaštiti potrošača, Akta o digitalnim uslugama i Akta o digitalnim tržištima. Novim paketom digitalnih zakona europarlamentarci su odlučili osigurati da ono što je nezakonito u stvarnom svijetu mora biti nezakonito i na internetu.
