Ilustracija, online zlostavljanje
 Antonio Guillen Fernández/Panthermedia/Profimedia
ZASTUPNICE EP-a

‘Potrebno je donijeti Direktivu o borbi protiv rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja‘

Zastupnice EP-a rekle su da je, osim kazni i represija, vrlo važna prevencija
Piše: Iva BadanjakObjavljeno: 05. srpanj 2021. 11:22

Pandemija je povećala online nasilje nad ženama i ako želimo u potpunosti zaštiti žene u EU, potrebno je donijeti Direktivu o borbi protiv rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja, upozoravaju zastupnici Europskog parlamenta.

Odbor Europskog parlamenta za prava žena i jednakost spolova (FEMM) i Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) raspravljali su o nacrtu zakonodavnog izvješća kojim se Komisija poziva na podnošenje spomenute direktive.

Nacrt teksta usredotočen je na borbu protiv cyber nasilja kao izraza rodno uvjetovanog nasilja s posebnom pažnjom na nasilje nad ženama i bavi se aspektima kao što su mjere usmjerene na prevenciju kriminala, poboljšanje internetske sigurnosti i učinkovito suzbijanje ovog fenomena.

"Vrući krumpir" nacrta izvještaja je zasigurno dio u kojem se „računalni kriminal“ navodi kao pravna osnova za Direktivu u skladu s člankom 83. stavkom 1. ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Obuhvatiti sve oblike internetskog nasilja

Izvjestiteljica Elissavet Vozemberg-Vrionidi (EPP) upozorila je da se nasilje u kibernetičkom prostoru povećalo tijekom pandemije i da je sada, više nego ikada prije, važno napraviti izvješće koje će obuhvatiti sve oblike internetskog nasilja.

"Moramo ustanoviti hoće li tehnologija i u kojoj mjeru omogućiti povećanje ovog nasilja. Često zaostajemo za razvojem tehnologije i zbog toga nailazimo na nove oblike nasilja. Važno je da imamo zajedničke podatke koji mogu biti usporedivi. To je zadatak Komisije da dobije podatke od država članica kako bismo dobili pregled i dogovorili na koji način ćemo kazneno moći djelovati protiv takvih djela, pogotovo ako su prekogranične prirode. Na koji način ćemo pratiti i zaštiti žrtvu, može li žrtva tražiti određene odštete i kako će se te odštete naplatiti. Važno je da žene koje imaju pristup internetu imaju pristup ovim uslugama kako bi mogle zatražiti zaštitu i odštetu", istaknula je izvjestiteljica.

Zastupnice EP-a rekle su da je, osim kazni i represija, vrlo važna prevencija. Škola i vrtići, ali i mediji, u tome imaju vrlo važnu ulogu. Obrazovne institucije ne bi smjele djevojke uvjeravati da neki položaji nisu za njih.

"Moramo stvoriti takvo društvo u kojem djevojke imaju dovoljno samopoštovanja da se bore za sebe u društvu", rekla je eurozastupnica Yana Toom (Renew Europe), "Trebamo prepoznati da je kibernetičko nasilje snažan alat za ušutkavanje žena za sudjelovanje u političkom i javnom životu".

Europarlamentarci su istaknuli važnost ratificiranja Istanbulske konvencije, ali su rekli i da više nemaju vremena "čekati prekrštenih ruku i čekati na države članice da potpišu taj važan dokument".

Trebaju nam vlastiti instrumenti i direktiva koja će obuhvatiti kibernetičko nasilje – to je temeljno, istaknuli su eurozastupnici, moramo se također boriti protiv nasilja u suradnji s tehnološkim divovima, u suradnji s policijom i drugim pravosudnim tijelima.

Porast u vrijeme pandemije

Kibernetičko nasilje je poraslo za 20 posto u samo tri mjeseca pandemije. U Italiji su slučajevi online nasilja povećani za 55 posto, a žrtve su prije svega mladi i žene. U Francuskoj je 51 žena ovaj mjesec umrla zbog posljedica obiteljskog nasilja, istaknule su zastupnice.

"Internetsko nasilje je posebno zato što prati žene posvuda. To je neka vrsta gangrene koja hrani perverzno čudovište koje iza svog ekrana uživa u maltretiranju i nasilju. Zločinac je vrlo često vaš drug iz razreda, susjed ili netko koga poznajete", istaknula je francuska zastupnica Anne-Sophie Pelletier iz Kluba zastupnika Ljevice.

Suizvjestiteljica Sylwia Spurek (Zeleni/EFA) podsjetila je da je 52 posto žena i djevojaka doživjelo online nasilje te da ih to odvraća od političkog života i ima utjecaja na društvo u cjelini.

"Rodno uvjetovano online i offline nasilje je kršenje ljudskih prava. To je novo lice starog, poznatog neprijatelja. Izvješće poziva na sveobuhvatnu Direktivu protiv rodno uvjetovanog nasilja i na ratifikaciju Istanbulske konvencije. Treba nam temelj za usklađivanje zakona u svim državama članicama kako bismo imali minimalna pravila za kaznena djela, mjere za zaštitu, prevenciju i obeštećenje žrtvama od strane država članica", rekla je Spurek.

Europska parlamentarna služba za istraživanje (EPRS) u istraživanju o nasilju nad ženama u EU ističe kako Unija mora djelovati zato što trenutačno ne postoje zajedničke prave definicije, mora djelovati zbog osvještavanja, nedovoljnog prijavljivanja nasilja, istraživanja i objavljivanja podataka.

EPRS predlaže EU da ratificira Istanbulsku konvenciju, donese Direktivu o rodno uvjetovanom nasilju, pojača postojeći pravni okvir i proširi suradnju s tehnološkim tvrtkama o ovom pitanju.

Svaka od tih legislativnih opcija mogla bi smanjiti učestalost rodno uvjetovanog nasilja za pet do 15 posto.

Studija zaključuje da se ukupni troškovi cyber uznemiravanja i cyber maltretiranja počinjeni nad ženama starijim od 18 godina procjenjuju na oko 89,3 milijarde eura, što je više od polovice proračuna EU-a za 2021. godinu. Cyber nasilje najviše utječe na kvalitetu života, a značajni su i utjecaji na tržište rada, troškove zdravstvene zaštite i pravne troškove.

Linker
22. listopad 2021 23:09