Zastupnici Europskog parlamenta odobrili su prijedlog Komisije za provedbu međunarodnog sporazuma o globalnoj minimalnoj stopi poreza na dobit od 15 posto.
Velikom većinom glasova (503 "za", 46 "protiv" i 48 "suzdržanih") time je usvojeno izvješće francuske eurozastupnice Aurore Lalucq (S&D) o Prijedlogu direktive Vijeća o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za multinacionalne skupine u Uniji.
U tekstu se odobravaju ključni elementi prijedloga Komisije, posebice pridržavanje predloženog vremenskog okvira provedbe i roka za provedbu do 31. prosinca ove godine, s namjerom brze primjene zakona.
Zastupnici Europskog parlamenta ipak su unijeli određene izmjene u prijedlog Komisije. Posebno se ističe poziv na reviziju klauzule koja bi omogućila reviziju godišnjeg praga prihoda iznad kojeg bi multinacionalna korporacija bila podvrgnuta minimalnoj poreznoj stopi. Europarlamentarci također žele provesti procjenu utjecaja zakonodavstva na zemlje u razvoju, smanjiti određena izuzeća koja je predložila Komisija i ograničiti mogućnost zlouporabe pravila, posebice uvođenjem posebnog članka koji sadrži pravila za borbu protiv shema izbjegavanja poreza.
"Ovaj sporazum nije savršen. Dio zastupnika htio je uvesti višu poreznu stopu. No, ovo izvješće je rezultat kompromisa ljevice i desnice te jasna poruka Vijeću da što prije postignu dogovor o provedbi", kazala je izvjestiteljica Lalucq, dodavši da Parlament nije htio mijenjati glavne elemente dogovora – stope, izuzeća i gornje granice.
"Međutim, htjeli smo ugraditi zaštitne mjere u tekst kako bi se spriječila bilo kakva zlouporaba. Uključili smo i procjenu učinka za zemlje u razvoju i smanjenje određenih izuzeća, a zauzvrat tražimo da se dogovor što prije provede. Često se bunimo da je Europa previše spora, ali ovaj puta smo doista brzo reagirali, preuzeli odgovornost i nadam se da ćemo postati prvi kontinent koji će dogovor provesti", dodala je izvjestiteljica.
Europski parlament uspio je postići dogovor o minimalnoj razini oporezivanja multinacionalnih kompanija od 15 posto. No, Parlament pruža samo mišljenje te je sada na Vijeću EU-a da što prije postigne dogovor o provedbi i što ga brže implementiraju.
U listopadu prošle godine 137 zemalja svijeta podržalo je prijedlog OECD-a (Vijeća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj) o minimalnoj razini oporezivanja multinacionalnih korporacija od 15 posto, koji će otežati tvrtkama kao što su Alphabet (Google), Amazon i Meta (Facebook) izbjegavanje plaćanja poreza tako što, primjerice, prebacuju prihode u države s manjim poreznim stopama.
Francuska je kao predsjedavajuća zemlja Vijećem EU-a predložila brzu provedbu sporazuma na razini Uniji te se Komisija požurila napravili prijedlog zakona, koji uključuje zajednički skup pravila o tome kako izračunati globalno dogovorenu efektivnu poreznu stopu od 15 posto kako bi se ona u cijeloj EU primjenjivala dosljedno i na način koji je u potpunosti kompatibilan s europskim pravom.
Zakon o minimalnom porezu na dobit u EU-u primjenjivat će se na svaku tvrtku, domaću i međunarodnu, sa zajedničkim prihodima od 750 milijuna eura godišnje, koja se nalazi u EU. Kako bi se smanjio utjecaj na skupine koje obavljaju stvarnu gospodarsku djelatnost, poduzeća će iz poreznih obračuna moći isključiti iznos dohotka u iznosu od pet posto vrijednosti materijalne imovine i pet posto plaće. Za prijelazno razdoblje od 10 godina, isključenja će biti veća, počevši od osam posto materijalne imovine i 10 posto platnog spiska koji će se postupno smanjivati svake godine.
"Ovaj sporazum želi se suočiti s izazovima digitalizacije gospodarstva i želi spriječiti neke zemlje, koje su porezne oaze, u privlačenju multinacionalnih korporacija koje se tamo sele zahvaljujući povoljnijem poreznom režimu", izjavio je Salvatore De Meo (EPP), "Minimalnim oporezivanjem, naročito korporacija izvan EU-a, priljev će ići onim zemljama gdje se nalaze nekretnine i djelatnosti korporacija koje stvaraju dobit".
"Ovime ćemo ispraviti nejednakost u imovini, rastu cijena hrane, energenata i troškova života. Treba nam pravedno oporezivanje dobiti multinacionalnih kompanija. Ovim ćemo moći zaštiti naše radnike i konačno dovesti do napuštanja poreznih oaza", dodala je socijaldemokratkinja Evelyn Regner.
Da bi zakon mogao stupiti na snagu i početi se provoditi, potrebna je jednoglasna odluka svih 27 vlada EU-a.
Na samom početku, bilo je jasno da do te odluke neće biti tako jednostavno doći. Zamjerke su na prijedlog zakona na početku imale četiri zemlje – Poljska, Švedska, Estonija i Malta. Francuska je tada predložila kompromis koji je odgodio provedbu novih pravila do kraja sljedeće godine, a ne do početka, te je obećala usvajanje oba stupa na kojima se temelji pristup globalnom konsenzusu o multilateralnoj reformi međunarodnog poreznog sustava.
Naime, kod prvog stupa naglasak se stavlja na dodjelu prava oporezivanja u okviru novih pravila o raspodjeli dobiti i povezanosti, dok se u okviru drugog stupa rješavaju preostala pitanja u pogledu BEPS projekta i uvode mjere kojima se jamči minimalna razina oporezivanja.
Švedska, Estonija i Malta su zatim odustale od blokiranja donošenja dogovora te je do danas ostala Poljska kao jedina država koja onemogućava Uniji da donese zakon koji će suzbiti nepošteno porezno natjecanje.
Države članice EU-a do sada su tri puta neuspješno pokušale postići opći pristup po pitanju minimalne razine oporezivanja multinacionalnih kompanija. Hrvatska je, poručio je nedavno ministar financija Zdravko Marić, od početka bila za "kvalitetno i kompromisno rješenje" koje će značiti, između ostalog, "bržu i efikasniju implementaciju".
Poljska, s druge strane, tvrdi da blokira donošenje sporazuma zato što prijedlog nije otišao "dovoljno daleko" te traži jača pravna jamstva.
Međutim, pojedini eurozastupnici izgubili su strpljenje za ponašanje određenih zemalja i zalažu su se za ukidanje prava jednoglasnog odlučivanja na području poreza.
"Ovdje je riječ o poreznoj pravdi i društvenoj pravdi. Nekim državama je važniji vlastiti interes od općeg dobra", rekao je Claude Gruffat (Zeleni/EFA).
Europarlamentarac Paul Tang (S&D) bio je još direktniji i optužio Poljsku da ucjenjuje Uniju da zažmiri na kršenje vladavine prava.
"Poljska vlada nas blokira da zaradimo dodatnih 60 milijardi eura svake godine. Morawiecki (poljski premijer op.a.) ne brine o Europi, nije mu stalo do oporezivanja multinacionalnih kompanija niti do građana koji gube novac. Njega zanima samo njegova moć i kompetencije. Ovo je očajnički pokušaj da mu za njegov "da" ovom dogovoru, EU progleda kroz prste pred njegovim imenovanjima vrhovnih sudaca. No, EU tako ne radi", kazao je Tang.
Najviše zadrške na donošenje izvješće EP-a imali su zastupnici ECR-a i ID-a, koji su tražili smanjenje porezne osnovice za mala i srednja poduzeća, povećanje minimalne stope oporezivanja i da se obuhvati veći broj multinacionalnih poduzeća.
Sljedeći sastanak Vijeća za ekonomske i financijske poslove na kojem bi se moglo odlučivati o ovom pitanju je 24. svibnja, odnosno 17. lipnja.
