NAJBOLJI RAD

Pokazala je trud i volju, istraživala utjecaj kriptovaluta i osvojila prvu nagradu Hanfe

Julija Božan pripremila je, uz mentorstvo dr. Josipa Viskovića, rad koji je pobijedio u okviru Godišnje nagrade studentima za 2021.

Julija Božan, dobitnica je prve nagrade Hanfe za najbolje studentske znanstvene i stručne radove za 2021. godinu

 Sasa Buric/Cropix

Julija Božan, studentica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu osvojila je za rad “Utjecaj kriptovaluta na tradicionalna financijska tržišta kapitala” prvu nagradu i 15. 000 kuna u okviru Godišnje nagrade Hanfe studentima za najbolje znanstvene i stručne radove za 2021. godinu.

Hrvatska agencija za nadzor financjskih usluga (Hanfa) objavila je natječaj za ovu nagradu u listopadu 2020., pristiglo je više radova s četiri ekonomska fakulteta iz Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, te Sveučilišta Libertas,

Pristigle radove studenata iz područja ekonomije pregledalo je stručno Povjerenstvo te su izabrana tri najbolja, čiji su autori uz simboličnu nagradu osvojili i onu novčanu, od po 5, 10 i 15 tisuća kuna.

I dok Juliji Božan stižu čestitke sa svih strana, a posebno su ponosni na splitskom Ekonomskom fakultetu na uspjeh svoje studentice, mi smo potražili pobjednicu Hanfina natječaja i razgovarali s njom i njezinim mentorom izv.prof.dr.sc. Josipom Viskovićem.

- Za kritpovalute sam se zainteresirala kad sam pisala završni rad na trećoj godini studija. Profesor mi je tada ponudio nekih 20 tema među kojima je bila i tema “Bihevioralne financije i kriptovalute”, koju sam odabrala, išla sam na to što najmanje znam – prisjeća se Julija.

image

Julija Božan

Sasa Buric/Cropix

Kad je Hanfa objavila natječaj, prof. Visković je to vidio i o tome je obavijestio.

- Rekla sam: nemam što izgubiti, na kraju krajeva bit će mi to diplomski – kaže Julija koja je sada na završnoj godini diplomskog sveučilišnog studija.

image

Dr.sc. Josip Visković

Sasa Buric/Cropix

- Pokazala je trud i volju. Sama se usudila, rekao bih hrabro krenuti u to i nije posustala, trud se isplatio. Kad vidim takve natječaje, nudim to i drugim studentima, ali drugi se ipak zahvale na tome što se tiče ozbiljnijih natjecanja. Ona se odlučila utrošiti svoje vrijeme i potruditi se dodatno izučavati materiju. Tema koju je obradila je i šira od onoga što smo inicijalno zamislili za diplomski rad - ističe dr.sc. Josip Visković.

U ovo doba pandemije, najviše su komunicirali preko zooma, a trebalo je ispoštovati i zadane rokove. Studenti su radove trebali predati do početka srpnja 2021., a svi su bili pod šifrom.

Rad Julije Božan sastoji se od sedam tematskih cjelina. Uvodni dio obrađuje predmet i problem istraživanja koji slijedi poglavlje o financijskoj pismenosti. Kako je navela, prema OECD-u financijski pismena osoba mora biti u potpunom skladu s razvojem financijske industrije i njenim novitetima što i nije primjenjivo na prosječnu osobu zbog iznimne brzine tehnološkog razvoja.

“Dokazano je da financijski pismeni ljudi donose bolje odluke u financijskoj sferi. Stoga je financijsku pismenost potrebno posjedovati i nadograđivati pri sudjelovanju na financijskim tržištima”, napisala je.

image

Julija Božan

Sasa Buric/Cropix

U radu fokus stavlja i na važnost regulacije tržišta kriptovaluta, donosi pregled literature na temu kriptovaluta i tradicionalnih tržišta kapitala. U radu su analizirani vremenski nizovi indeksa tržišta kapitala (dionički indeks S&P500) te cijena bitcoina kao glavnog predstavnika tržišta kriptovaluta kroz Engleov model. Rezultati dobiveni provedenom analizom, kako je navedeno u sažetku rada, u promatranom razdoblju dokazuju da je raspon tjednih cijena znatno veći kod vodeće kriptovalute u odnosu na američki dionički indeks S&P500.

- Pokazalo se kako zbog jake i pozitivne korelacije između bitcoina i S&P500, ulaganjem u kriptovalute nije moguće ostvariti diverzifikaciju rizika. Ako želite diverzificirati portfelj ulaganjem u kriptovalute, to nema smisla jer kad pada indeks S&P500 padat će i kriptovalute, odnosno kad raste S&P, rast će i kriptovalute – pojašnjavaju naši sugovornici jedan od glavnih zaključaka rada.

Pitali smo Juliju trguje li kriptovalutama.

- Imam Revolut i uplatila sam 50 kuna za bitcoin i 50 kuna za ether, čisto da vidim kako je to, da mogu sve lakše pratiti. Kad je bio dobar val, bila sam na 100 posto, sada sam na minus 5-6 posto – kazuje uz osmijeh.

- Očekivano, tu su velike fluktuacije – dodaje prof. Visković.

Zanimalo nas je hoće li dio nagrade uložiti u kriptovalute.

- Ne, dosta je što sam kupila za 50 kuna. Malo ću istraživati dionice i uložiti u svoje obrazovanje – kaže Julija.

U radu je istaknula i kako je u cilju postizanja više financijske pismenosti potrebno razviti interaktivni model u obrazovne ustanove kako bi se povećala pismenost mlađeg stanovništva.

“S obzirom na to da pismenost podrazumijeva upravljanje vlastitim financijama to bi uvelike utjecalo na osobne stavove, afinitete i emocije za sklonost rizicima, odnosno kupnju sigurnih i manje sigurnih imovina. Isto tako, vodeće institucije upozoravaju na ulaganje u visokorizičnu imovinu, unutar kojih se stavlja naglasak na kriptovalute. Razlog tome je prijetnja rizika gubitka novca jer ne postoje posebni regulatorni mehanizmi zaštite. U tom polju, trebalo bi intervenirati u cilju postavljanja regulatornog okvira koji bi bio podloga za budućnost tržišta kriptovaluta, kao nove investicijske kategorije”, zaključuje Julija Božan u radu.

Govoreći o daljnjim planovima, nagrađena studentica kaže kako sada prvo ide na Erasmus u Crnu Goru.

- Kad se vratim, odradit ću stručnu praksu u jednoj firmi za EU fondove. Ako me oni ne zaposle, postoji opcija da kao student idem na stručnu praksu vani i tražim posao. Pokušat ću naći nešto u Splitu ili Zagrebu ili ići vani – kazuje Julija.

O uspjehu Julije Božan izjavu nam je dao i dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu izv. prof. dr. sc. Vinko Muštra.

image

Dr.sc. Vinko Muštra, dekan splitskog Ekonomskog fakulteta


Sasa Buric/Cropix

- Studenti prepoznaju određene prilike i posebno nam je drago da je znanje koje pružamo konkuretno ne samo u hrvatskim već i međunarodnim okvirima. Ova nagrada je potvrda da smo u tom pravcu na dobrom putu. Ovo nije razlog da živimo na lovorikama nego da pokušamo još jače napraviti iskorak i vjerujem da ćemo u skorom vremenu imati lijepih vijesti – istaknuo je dekan Muštra.

image

Julija Božan s dekanom Vinkom Muštrom i mentorom Josipom Viskovićem

Sasa Buric/Cropix

Podsjetimo i kako je na svečanosti dodjele nagrade studentima, Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe istaknuo kako agencija pridaje veliku pozornost kontinuiranom stručnom usavršavanju i izvrsnosti.

- Nadamo da ćemo i uručenjem ovih nagrada uspjeti potaknuti i motivirati studente da se već tijekom studija posvete izradi stručnih i znanstvenih radova te da se, osim teorijskim znanjima, okrenu i analizi primjera iz prakse i ekonomske svakodnevnice – poručio je Žigman.

Inače, Hanfa je na svojim stranicama u informaciji o zaštiti potrošača na kriptotržištu, navela kako je tempo rasta i razvoja tržišta kriptoimovine, kao i poveznica s klasičnim financijskim tržištima, značajno brži od nužnog razvoja pratećeg regulatornog okvira tog tržišta. Stoga je i stupanj zaštite korisnika i ulagatelja u kriptoimovinu trenutno značajno manji nego što je to slučaj kod klasičnih financijskih usluga, iako se na razini Europske unije uspostavljaju mehanizmi regulacije i nadzora kriptotržišta.

Hanfa je, kao i Hrvatska narodna banka (HNB) u članku o rizicima povezanima s kriptoimovinom, objavila prošle godine kako je Europska komisija u rujnu 2020. donijela prijedlog Uredbe o tržištima kriptoimovine. Taj prijedlog dio je paketa mjera za digitalne financije kojima se dodatno omogućava i podupire potencijal digitalnog financiranja u smislu inovacija i tržišnog natjecanja uz istovremeno smanjenje rizika.

Europski parlament usvojio je u listopadu 2020. rezoluciju s preporukama Komisiji o digitalizaciji financijskih usluga i novim rizicima u pogledu kriptoimovine. U definiranju okvira za kriptoimovinu, Parlament, između ostaloga, smatra da je razvoj sveobuhvatne paneuropske taksonomije za nove proizvode kao što je kriptoimovina nužan korak prema poticanju zajedničkog razumijevanja, olakšavanju suradnje među jurisdikcijama i pružanju veće pravne sigurnosti tržišnim sudionicima koji posluju preko granica. Također preporučuje da se uzmu u obzir postojeći nacionalni regulatorni i nadzorni okviri te primjećuje važnost međunarodne suradnje i globalnih inicijativa u pogledu okvira Unije za kriptoimovinu, posebno imajući na umu bezgraničnu prirodu takve imovine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 13:35