RURALNI RAZVOJ

‘Pametna sela su rješenje za zaustavljanje depopulacije hrvatskog sela, tu će mladi ostajati‘

Nadam se da ćemo potaknuti oporavak Sisačko-moslavačke županije, ali i ruralnih područja diljem Hrvatske, kazao je Tomislav Sokol

Tomislav Sokol: Prioritet je obnova, ali trebamo gledati dugoročnu perspektivu

 Davor Pongracic/Cropix

- Europskim i nacionalnim sredstvima moramo poboljšati razvoj infrastrukture ruralnih i slabije razvijenih područja da bi promijenili trenutačne negativne pokazatelje regionalne neuravnoteženosti u Hrvatskoj, poručio je eurozastupnik Tomislav Sokol govoreći na konferenciji o pametnim selima.

U organizaciji Sisačko-moslavačke županije i Ureda zastupnika u Europskom parlamentu Tomislava Sokola u Sisku je održana konferencija "Pametna sela – EU koncept razvitka ruralnih područja".

Sokol je član odbora Europskog parlamenta za regionalni razvoj (REGI) i potpredsjednik međuskupine Europskog parlamenta za ruralna, planinska i udaljena područja i pametna sela (RUMRA&Smart Villages).

Ruralna područja suočena su s nizom izazova poput demografskog nazadovanja koje dovodi do pada broja radno sposobnog stanovništva, skromnog tržišta rada, depopulacije, nedostatka zdravstvene i obrazovne infrastrukture te nedostatka ostalih usluga.

- Također, takva područja često karakterizira manjak širokopojasne povezanosti, digitalnih vještina i njihova usvajanja, a upravo digitalne tehnologije imaju sposobnost radikalne transformacije nedostataka s kojima se ruralna područja suočavaju u pogledu udaljenosti i male gustoće naseljenosti, dopuštajući trenutnu virtualnu komunikaciju i pristup e-uslugama – istaknuo je zastupnik Sokol.

Koncept pametnih sela relativno je nova inicijativa EU-a, kojom se ističe potreba za ciljanim mjerama kojima će se podupirati revitalizacija ruralnih područja kao održivih mjesta za život i rad. U Hrvatskoj se o ovoj temi intenzivnije priča u posljednje dvije godine.

- Ideja pametnih sela razvila se s ciljem drugačijeg pogleda na ulaganja u ruralna područja za razliku od klasične poljoprivrede, s naglaskom na ulaganja u digitalne tehnologije, dostupnost širokopojasnog interneta, razvoj poslovanja, obrazovanja i zdravstva, a to je sve ono što se može financirati sredstvima Europske unije, naročito sredstvima kohezijske politike – naglasio je zastupnik Sokol, dodajući da u zakonodavstvu EU-a ne postoji definicija 'pametnog sela', ali zato postoji niz prepoznatljivih obilježja povezanih s tim konceptom.

Primjerice, neka od obilježja takvog jednog 'pametnog sela' su sudjelovanja lokalne zajednice, upotreba digitalnih alata, ulaganje u ključnu infrastrukturu, pristup e-uslugama, primjena kružnog gospodarstva, jačanje ljudskog kapitala te razvoj turizma i kulturnih aktivnosti.

Mogućnosti financiranja pametnih sela su razni, od EU fondova poput Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Europskog fonda za regionalni razvoj do Europskog socijalnog fonda plus.

Zastupnik Sokol se isto tako osvrnuo na razorni potres koji je krajem 2020. godine pogodio Sisačko-moslavačku županiju te poručio da koncept pametnih sela pruža ovom području jedinstvenu priliku za revitalizaciju i razvoj.

- Naravno da je trenutno na području Sisačko-moslavačke županije prioritet obnova, ali trebamo gledati dugoročnu perspektivu ovog područja s ciljem kreiranja poticajnog razvojnog okvira za investicije te društvenu i gospodarsku revitalizaciju. Pametna sela su ujedno i rješenje za zaustavljanje depopulacije hrvatskog sela, u takvim selima mladi ljudi će ostajati i doseljavati se. Nadam se da ćemo ovom tematikom potaknuti oporavak i dodatni razvoj Sisačko-moslavačke županije, ali i ruralnih područja diljem Hrvatske – kazao je Sokol.

Vlada RH je prije nešto više od dva mjeseca predstavila Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, vrijedan 15,3 milijardi kuna, a za poduzeća na tom području namijenjene su dosad najveće potpore.

Sudionicima konferencije su se obratili župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, ministrica poljoprivrede Marija Vučković te Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU.

Ministrica poljoprivrede kazala je da će kriza izazvana invazijom Rusije na Ukrajinu imati utjecaj na opskrbne lance u Hrvatskoj te najavila dodatne mjere kako bi se ublažili negativni efekti na prehrambenu sigurnost.

Na mjerama se već radi u sklopu vladina paketa mjera vrijednog 4,8 milijardi kuna. Taj paket ponajprije je usmjeren prema građanima za ublažavanje inflatornih pritisaka, ali i prema poduzetnicima, uključujući poljoprivrednike i ribare, prvenstveno iz sektora mikro, malog i srednjeg gospodarstva.

- Tu je uključeno smanjivanje stope poreza na dodanu vrijednost na svježu hranu, koja ima veliki udio u potrošačkoj košarici, zatim na plin, privremeno na 5 posto, a trajno na 13 posto, zatim potpore koje se odnose na naše socijalno ugrožene građane, za usporavanje rasta cijena energije i drugo, navela je Vučković.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2022 16:40