Koncept pametnih sela relativno je nova EU inicijativa, ali o njoj se sve više govori kako u svjetlu razvoja novih tehnologija tako još i više zbog problema razvoja ruralnih sredina i izazova s kojima se danas svijet suočava.
Tako je u rezoluciji Europskog parlamenta od 25. ožujka 2021. o kohezijskoj politici i regionalnim strategijama za okoliš u borbi protiv klimatskih promjena istaknuta važnost koncepta pametnih sela u suočavanju s izazovima povezanima s klimatskim promjenama u Uniji. Parlament pozdravlja njegovo uključivanje u buduću zajedničku poljoprivrednu politiku te kohezijske i regionalne politike.
Također ustraje u tome da države članice uključe pristup pametnih sela u svoje programe za provedbu kohezijske politike EU-a na nacionalnoj i regionalnoj razini, kao i u svoje nacionalne strateške planove u okviru ZPP-a, što će iziskivati pripremu strategija pametnih sela na nacionalnoj razini. Nadalje, Parlament ističe ulogu pristupa LEADER/CLLD pri provedbi strategija pametnih sela, koji bi trebao biti snažno usmjeren na digitalizaciju, održivost i inovacije.
O temi pametnih sela razgovarali smo dr.sc. Marinom Kukočem, dipl. ing. agr., osnivačem konzultantske tvrtke "Spartium Consulting" koja je specijalizirana za pružanje savjetodavnih usluga vezanih uz područje poljoprivrede i ruralnog razvoja. Uz to, naš sugovornik ima i dugogodšnje iskustvo rada na EU fondovima vezanim uz ruralni razvoj.
Na početku razgovara dr. Kukoč kazuje kako je problem depopulacije i zaostajanja ruralnih naspram urbanih područja prisutan ne samo u Hrvatskoj nego i u većini EU. Iako, sela u Hrvatskoj značajno zaostaju za selima u razvijenim državama članicama EU, pa bi koncept pametnih sela koji razvija EU trebao smanjiti taj jaz.
Pojašnjava kako se inicijativa za pametna sela dogodila u rujnu 2016. godine kada se 340 predstavnika ruralnog područja okupilo u Corku, u Irskoj, i stvorilo viziju budućnosti ruralnih područja EU-a. Donesena je, kaže, takozvana Deklaracija iz Corka 2.0 pod nazivom „Bolji život u ruralnim područjima”. Deklaracija se temelji na sveobuhvatnom pristupu ruralnom razvoju, a polazne točke trebali bi biti prioriteti pojedinih država članica, odnosno regija.
- Pametna sela kao koncept je usvojio Europski parlament na sjednici u ožujku 2019. godine, a od tada se puno učinilo na njegovu razvoju. Možda najvažnija jest odluka o financiranju istog s najmanje 2,4 milijarde EUR-a u razdoblju 2021. – 2027. koji su osigurani iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, s mogućnošću uključivanja ostalih fondova, tako i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj – pojašnjava dr. Kukoč.
Iako pojam pametnog sela automatizmom vežemo uz digitalne tehnologije, pristup širokopojasnom internetu, 5G mreži, pametno selo je, naglašava, puno više od toga.
- Definicija pametnih sela podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrede, ekonomiju dijeljenja (poput zajedničke uporabe poljoprivrednih strojeva, znane i kao „Strojni prsten“), kružnu ekonomiju, digitalne platforme koje mogu zamijeniti osnovne usluge (e-zdravlje, e-uprava...), korištenje obnovljivih izvora energije, dopunske djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu i brojne druge. Ono najbitnije, pametna sela čine ljudi koji pokreću lokalne inicijative, traže praktična rješenja za probleme i izazove u svojim sredinama, grade ih na vlastitim resursima, a sve lokalne posebnosti shvaćaju kao priliku za svoj rast – ističe dr. Marin Kukoč.
Ukazuje i na činjenicu kako posljednjih godina sve više mladih obitelji napušta urbana područja, velike gradove poput Splita ili Zagreba i sele u okolicu gdje daleko povoljnije rješavaju svoje stambeno pitanje i pronalaze mir za sebe i svoju obitelj.
- Da bi im život bio ugodan, na ovim je područjima potrebno stvoriti uvjete za život koji će biti barem približno jednaki onima u gradovima, bilo da se radi o prometnoj povezanosti, brzom internetu i sl. Uz sve ovo treba vezati i brigu o okolišu, na kojeg uvođenje novih tehnologija ne bi smjelo ostaviti negativan utjecaj – ističe naš sugovornik.
Govoreći o pametnim selima u Hrvatskoj, kaže kako s konceptom pametnih sela život u ruralnom području treba učiniti još privlačnijim, što je prvenstveno zadaća lokalne i regionalne samouprave. Ovaj koncept, pojašnjava, prepoznaje i Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine koja predviđa povećanje investicija u javnu infrastrukturu i usluge uključujući i širokopojasni internet na ruralnim područjima što bi trebalo dodatno pridonijeti zaustavljanju iseljavanja, stvaranju novih radnih mjesta i povećanju socijalne uključenosti.
- S obzirom da se i sam bavim ruralnim razvojem, moram reći kako su i tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. mnoga ulaganja financirana iz sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj doprinijela modernizaciji poljoprivrede, digitalizaciji, kako su velika sredstva uložena u obnovu društvene infrastrukture u našim selima, što je na mnogim područjima postavilo dobre temelje za daljnji razvoj pametnih sela – naglašava dr. Kukoč.
Sada se ide i korak dalje. Pojašnjava kako su u postupku izrade Nacionalnog strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za koji se drugi krug konzultacija sa zainteresiranom javnošću provodi ovih dana diljem RH, definirane intervencije i mjere koje bi trebale doprinijeti razvoju i jačanju „pametnih sela“ u Republici Hrvatskoj.
Također kazuje kako se u novom programskom razdoblju dodatno stavlja naglasak na digitalizaciju, korištenje obnovljivih izvora energije, razvoj infrastrukture i prometne povezanosti (sela i otoka) te održivi razvoj i prelazak na kružnu ekonomiju.
Dodaje i kako ruralna područja koja našim mladima nisu atraktivna, sve više prepoznaju digitalni nomadi, koja u takvim sredinama pronalaze idealne prostore za rad, ali i kvalitetan život u netaknutoj prirodi.
- Digitalni nomadi, uglavnom mlađi, visokoobrazovani ljudi, svojim primjerom sigurno mogu doprinijeti povratku mladih u ruralna područja. I zato je jako dobro što je Hrvatska među prvima u EU riješila pitanje boravka digitalnih nomada, koji sve više otkrivaju naša ruralna područja – ističe.
Pitamo ga o primjerima u Hrvatskoj na što odgovara da iako se na razvoju koncepta pametnih sela radi već nekoliko godina, možda je najdalje dogurala Zagrebačka županija koja o pametnim selima promišlja još od 2018. godine predstavljajući ovaj koncept na brojnim događanjima i panel raspravama.
- Županija je izradila i Program razvoja pametnih sela na svom području do 2030. godine, ključan dokument koji bi trebao pomoći razvoju pametnih sela u nadolazećem razdoblju. Ovaj primjer slijede i mnoge druge općine, no rekao bih još uvijek nedovoljno aktivno. Sada je pravo vrijeme da se pri izradi strateških dokumenata da jasna vizija razvoja pametnih sela – napominje Marin Kukoč.
Pri tom naglašava da preduvjet za povlačenje sredstava neće biti usko specijalizirana strategija razvoja pametnih sela neke općine, grada ili županije, već je bitno da osmišljavanje aktivnosti pametnog sela bude sadržano u Razvojnoj strategiji određenog područja, primjerice Županijskoj razvojnoj strategiji. U takvoj je strategiji, napominje, potrebno definirati financijski instrument iz kojeg će se neka aktivnost financirati, raspoloživi proračun, pravila, područja primjene, korisnici i aktivnosti prihvatljive za (su)financiranje nacionalnim i sredstvima EU.
Naš sugovornik ističe kako je važno znati da razvojni projekti, poduhvati i druge aktivnosti ne moraju biti odobrene ili financirane iz javnih izvora da bi ih svrstali u inicijativu pametna sela.
-Svaka aktivnost ili projekt koji je u seoskoj zajednici pokrenuo pojedinac ili skupina, a namijenjen je rješavanju problema ili poboljšanju uvjeta rada i života lokalnog stanovništva, i za to koristi pametna rješenja, može se nazvati projektom iz inicijative "Pametna sela" – naglašava dr.Kukoč
Pojašnjava da privatna osoba (fizička ili pravna) može raditi na promicanju, podržavanju ili financiranju takvih projekata neovisno o državnim programima. U takvom slučaju ta osoba odlučuje na koji način, koga i što će poduprijeti.
- Ovdje vidim priliku za uključivanje velikih subjekata, primjerice banaka, u osmišljavanje i financiranje projekata važnih za osnaživanje pametnih sela i to kroz sufinanciranje izrade lokalnih planova razvoja seoskih područja prema inicijativi pametna sela (općinama ili LAG-ovima), potporu zbivanjima na seoskom području kojima se promiče širenje znanja i primjene digitalnih, mobilnih, internetskih tehnologija u rješavanju lokalnih problema, potporu aktivnostima za digitalno opismenjavanje ranjivih skupina (npr. lokalno organizirane radionice za širenje znanja o mobilnom i e-bankarstvu i njegova korištenja) i dr. - ističe dr. Marin Kukoč.
Dodaje kako, osim poticanja društveno odgovornih aktivnosti kojima veliki sustavi teže, banke npr. ovdje mogu ostvariti i direktnu korist kroz kreditiranje budućih projekata za koje će po njihovu završetku biti osigurano financiranje iz javnih izvora.
Zanimalo nas je i koje su sve aktivnosti i projekti koji bi se mogli definirati kao oni koji doprinose razvoju pametnih sela.
- Kao što sam već rekao, pametna sela nisu samo brzi Internet, iako je Internet neophodan za većinu aktivnosti, već su tu i aktivnosti koje možda na prvu ne bismo ni mogli povezati uz pametno selo –kazuje dr. Kukoč i niže poduži broj aktivnosti među kojima su seoske trgovine, klubovi i sl. (u vlasništvu zajednice), pa internetski portali i/ili online trgovine za promociju i prodaju lokalnih proizvoda, festivali i druge priredbe za širenje primjene pametnih rješenja i povećanje atraktivnosti područja.
Nadalje tu su obnova starih ili izgradnja novih staza opremljenih pametnim IT rješenjima za šetanje, planinarenje, bicikliranje, pa opremanje proizvodnih prostora sustavima za automatsko, daljinsko ili praćenje procesa u stvarnom vremenu, informacijski sustavi temeljeni na senzorima i kamerama prema cloud i IoT tehnologiji, također i interaktivno povezivanje potrošača i proizvođača koje potrošaču omogućava sudjelovanje i/ili uvid u proces proizvodnje.
Isto tako i pametno seosko zdravstvo temeljeno na povezivanju lokalno prikupljenih zdravstvenih informacija i zdravstvenih ustanova, pametni lokalni ili inter-lokalni prijevoz, informacijski turistički sustavi i pametna rješenja za učinkovitije zbrinjavanje otpada,
- Već sam pogled na ovaj popis ukazuje kako se u „pametnom selu“ premrežavaju različite gospodarske i socijalne aktivnosti, te kako samo pametnom sinergijom različitih institucija, onih na lokalnoj, ali i državnoj razini, možemo ostvariti konačni cilj, odnosno i naša sela učiniti „pametnima“ - zaključuje dr.sc. Marin Kukoč.
