NATJECANJE

Otvoren je Ocean Hackathon, u 48 sati timovi rješavaju sedam izazova za očuvanje mora

Cilj je razvoj novih proizvoda i usluga, testiranje inovativnog koncepta i dijeljenje znanja o morima i oceanima

Otvaranje Ocean Hackathona
 

 Vladimir Dugandzic/Cropix

U 14 gradova u svijetu, među kojima je i Split otvoren je Ocean Hackathon, 48-satno natjecanje koje timovima pruža jedinstvenu priliku za razvoj inovativnih ideja koristeći digitalne podatke povezane s morem i priobalnim područjem.

Cilj natjecanja je razvoj novih proizvoda i usluga, testiranje inovativnog koncepta i dijeljenje znanja o morima i oceanima, a sve kako bi se korištenjem digitalnih podataka došlo do mora kakvo želimo.

image

Prorektorica Leandra Vranješ Markić pozdravlja prisutne

Vladimir Dugandzic/Cropix

Na otvaranju splitskog dijela natjecanja, koje se odvija u SPINIT inkubatoru, sve okupljene pozdravile su prof.dr.sc Leandra Vranješ Markić, prorektorica za znanost i inovacije Sveučilišta u Splitu, i Ivana Vuka, voditeljica Ureda za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu.

Sveučilište uvijek podupire ovakva natjecanja u svrhu podizanja poduzetničkog duha među studentima i znanstvenicima, istaknula je prorektorica Leandra Vranješ Markić.

- Ocean Hackathon iznimno je važan za Sveučilište u Splitu jer, kao dio SEA-EU alijanse, Sveučilište potiče inovativnost, posebno u sferama održivosti i ekologije mora, kao i internacionalizaciju i suradnju među sveučilištima alijanse – naglasila je dr.Vranješ Markić.

image

Ocean Hackathon

Vladimir Dugandzic/Cropix

Ivana Vuka, voditeljica Ureda za transfer tehnologije, posebno je istaknula doprinos ICT županije, i tvtke Plurato Sailfin koji su osigurali nagrade za najbolje timove, te tvrtke Radenska Adriatic i pekare Cro-Go koje su osigurali proizvode za natjecatelje. Također se zahvalila Europskoj poduzetničkoj mreži Hrvatske, SEA-EU alijansi i Studentskom poduzetničkom inkubatoru na potpori i pomoći pri financiranju i organizaciji natjecanja.

Na početku Ocean Hackathona predstavljeni su izazovi i što se njima želi postići tijekom natjecanja. U Splitu timovi rješavaju 7 prijavljenih izazova vezanim za očuvanje mora poput uklanjanja plastičnog otpada, praćenja ulova rekreativnih ribolovaca, zaštite farmi školjkaša od predatora, te razvoja algoritama za procjenu utjecaja okolišnih faktora na rast komercijalno važnih vrsta školjkaša kao i upotrebe prepoznavanja govora za povećanje sigurnosti plovidbe.

image

Ocean Hackathon

Vladimir Dugandzic/Cropix

U nedjelju od 15 sati, na kraju natjecanja, timovi će svoje ideje predstavljati peteročlanom žiriju koji će izazove ocjenjivati na temelju kvalitete rješenja, korištenja digitalnih podataka, poslovnog modela, okolišne i društvene dimenzije te predstavljanja same ideje.

Svi zainteresirani moći će prezentaciju ideja pratiti putem live-streaminga na Facebooku Odjela za znanost i inovacije Sveučilišta u Splitu.

Glavni organizator ovog natjecanja je Campus Mondial de la Mer Sveučilišta u Brestu, a organizatori drugog izdanja natjecanja u Splitu su Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu u partnerstvu s Europskom poduzetničkom mrežom, SEA-EU alijansom, Studentskim poduzetničkim inkubatorom s Ekonomskog fakulteta u Splitu i ICT županijom.

image

Tim na natjecanju Ocean Hackathon

Vladimir Dugandzic/Cropix

Dodajmo kako je Europska unija uspostavila okvir za zaštitu morskog okoliša, doneseno je više strategija i direktiva kojima se želi smanjiti otpad, zaštititi prirodu i bioraznolikost, potaknuti kružno gospodarstvo.

Tako se primjerice Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta, usvojenom 5. lipnja 2019., želi spriječiti i smanjiti utjecaj određenih proizvoda od plastike na okoliš, posebno vodni okoliš, kao i na ljudsko zdravlje, te promicati prijelaz na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima.

Novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. koja je dio Europskog zelenog plana, Europska unija postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.

Do gubitka bioraznolikosti dolazi prirodnim ili ljudskim djelovanjem. Glavni uzroci su promjene u korištenju tla i mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. rujan 2022 16:15