Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima je manjkav i nedorečen te stvara kaos u glazbenoj industriji, zaključili su panelisti stručnog skupa održanog u zagrebačkom Westinu.
Na panelu naziva "Pravni aspekti novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u glazbenoj industriji" govorili su pravni stručnjaci, uključujući profesore Igora Glihu s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ivanu Kundu s Pravnog fakulteta u Rijeci, vanjsku suradnicu katedre za ustavno pravo u Zagrebu Sandru Marković te odvjetnice Albinu Dlačić, Valentinu Šokec i Ivu Kuštrak Managić.
Tijekom panela naglašeno je da su predlagatelji Zakona, Ministarstvo kulture i medija i Državni zavod za intelektualno vlasništvo, također bili pozvani da sudjeluju, ali se nisu odazvali pozivu.
Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima stupio je na snagu 22. listopada, a njemu se mnogo raspravljalo i prije nego što je donesen.
Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava u prosincu je poslalo pismo Europskoj komisiju u kojem traže provjeru usklađenosti s EU legislativom. DZNAP je zatražio proširenje licence za novo pravo vezano za udio u naknadi nakladnika informativnih publikacija korištenih na internetu, odnosno da autori, novinari i fotoreporteri ostvare udio u naknadi koju nakladnici naplate od internetskih agregatora, poput Googlea, Facebooka i YouTubea.
Početkom siječnja Hrvatska diskografska udruga (HDU) i Udruga za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava (ZAPRAF) prijedlog za ocjenu ustavnosti podnijeli su Ustavnom sudu, ocijenivši neke odredbe štetnima i protuustavnima.
Najproblematičnija za glazbenu industriju je retroaktivna primjena novog zakona, prema kojoj bi se preko 180 tisuća snimaka koji trenutno postoje u hrvatskoj diskografiji trebalo iznova dogovarati i potpisivati novi ugovori, iako se radi o snimkama koje su nastale prije više od 50 godina, poput snimke Ive Robića iz 1950-ih ili Josipe Lisac iz 1970-ih.
Udruge ističu da će novim zakonom zapravo ograničiti sloboda izbora i ugovaranja.
"Na diskografe je sada stavljen teret dokazivanja, odnosno potpisivanja novih ugovora sa svim izvođačima. To je u praksi gotovo nemoguće provesti, diskografi su stavljeni u diskriminatoran položaj u odnosu na izvođače, ali i sami glavni izvođači koji su ulagači u svoje snimke", upozorila je direktorica ZAPRAF-a Maja Vidmar Klarić.
Ustavna stručnjakinja Sandra Marković, koja je napravila detaljnu analizu novog Zakona, pokazala je da neke odredbe nisu suglasne s Ustavom niti s pravnom stečevinom Europske unije.
Odvjetnica Iva Kuštrak Managić istaknula je da su stručnjaci prije usvajanja zakona upozoravali na neučinkovitost novog poslovnog modela.
"Zakon uvodi obvezno kolektivno ostvarivanje prava umjetnika i izvođača, što je u suprotnosti s direktivom EU-a. Cilj direktive bio je ustanoviti minimum zaštite umjetnicima i izvođačima. Međutim, već raniji zakon je osiguravao taj minimum. Država se, opravdavajući se implementacijom direktive EU-a, umiješala u privatno-pravni odnos između dviju strana", upozorila je Kuštrak Managić.
Panelisti su se složili da će se odvjetnici, suci i predstavnici akademske zajednice prilikom tumačenja Zakona i njegovog provođenja u praksi naći u mnogim dilemama.
Cilj europske direktive o autorskom pravu i srodnim pravima je modernizirati pravila EU o autorskim pravima i omogućiti potrošačima i autorima da maksimalno iskoriste mogućnosti koje im pružaju nove digitalne tehnologije. Europski parlament usvojio je Direktivu o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu u ožujku 2019., naglašavajući kako se Direktivom harmoniziraju različiti aspekti zaštite autorskog i srodnih prava s ciljem njihove prilagodbe suvremenom digitalnom okruženju.
Kreativne industrije, inače, osiguravaju 11,65 milijuna radnih mjesta u EU, čine 6,8 posto BDP-a i godišnje uprihode 915 milijardi eura.
