Sintagmu "novi stari" trendovi u graditeljstvu mnogi će čitatelji upravo doslovce razumjeti jer kao i u modi, trendovi u graditeljstvu vrte se u krug iz ciklusa u ciklus. Ovisno o dobi sugovornika, u razgovoru s nekima od njih doznat ćete o primjeni održivih principa u arhitekturi i graditeljstvu od postanka čovjeka do današnjih dana. Prvim je ljudima bilo najvažnije skloniti se od prirodnih nepogoda ili divljih životinja pa su svoje nastambe gradili u prirodno stvorenim formacijama od kamena i zemlje, bez ikakvih posebnih intervencija u prostoru – sve nađeno u prirodi poslužilo je svrsi.
Zanimljiva je na primjer i Vučedolska kultura nastala u vrijeme bakrenog doba ili eneolitika, odnosno u prijelaznom razdoblju od kamenog ka metalnom dobu. Sve nađeno u prirodi i tada je bilo iskorišteno za inovacije neophodne za život i rad tamošnjih ljudi – od sirovina vađenih iz utrobe zemlje do blagodati ravnica, šuma, potoka i rijeka…Naša mediteranska tradicionalna gradnja – od kamena nađenog na lokalitetu gradnje i oblikovanog tako da štiti ljeti od pregrijavanja, a zimi od hladnijih temperatura, iskorištenja kišnice za pranje i zalijevanje autohtonih biljaka, okrenutosti prozora sukladno sunčevim kretanjima, sustavima za grijanje pripremljenim na lokalnim resursima drva, uzgojem hrane na vlastitoj parceli…sve je to također primjer dobre prakse održivog izgrađenog okoliša.
Osim ovih primjera, imamo i one koji se odnose na novije doba, a koje označava prekomjerna potrošnja prostora, prirodnih resursa, energenata te posljedično povećanog ugljičnog otiska…i s time nastalih globalnih problema koje popularno nazivamo klimatske promjene. One su oduvijek tu jer samo mijena stalna jest, no u vrijeme kada nastaje ovaj specijal "Hrvatsko graditeljstvo 2.0" valja progovoriti o apsurdima u graditeljstvu koje ne bismo smjeli olako shvaćati. Struka kaže da je zgradarstvo najveći zagađivač na Zemlji, daleko veći od industrije i transporta zajedno.
To ujedno znači i da najizražajnije utječe na brzinu kojom se dešavaju klimatske promjene, a onda s time i sve nepogode kojima smo svjedoci na svim kontinentima pa tako i našem europskom…stoljetne poplave, požari nesagledivih razmjera, uragani na nekim novim lokacijama, značajno podizanje razine mora, temperaturni šokovi van očekivane sezone itd itd. Sve to uzrokuje negativne posljedice za pojedine djelatnosti kao što su na primjer turizam, poljoprivreda, ribarstvo, kulturu…Nije li stoga odgovornost na svim dionicima u graditeljskom sektoru da se u 2022. godini probude svjesni svih rizika ako nastavimo devastirati prostor i prirodu oko sebe na uštrb kvalitete, a u korist isključivo profita?
Kažu da je održiva gradnja skupa i da komplicira stvari? No, pitamo li se ikad koliko su na dugi rok skupe posljedice za prostor i ljude ako ne odgovorimo na problem klimatskih promjena najvećim dijelom uzrokovanih konzumerizmom preko svake mjere, a naročito u nekretninskom poslovanju?
Pogledajte oko sebe i zaključite… rijetka su naselja u hrvatskim gradovima i općinama koja se danas grade, a da ih krasi kvalitetan pristup urbanističkom planiranju i izgradnji koja je prije svega humana, dostupna, održiva, a nakon toga isplativa? Uglavnom, i dalje se događa preizgrađenost, premalo zelenih površina, smanjena bioraznolikost, urbani temperaturni disbalans, prometni kaos...jednom riječju smanjena kvaliteta života svih stanovnika.
U Hrvatskoj se danas, nakon više od 15 godina rada pojedinaca i raznih udruženja na promociji održive gradnje, osjeća potražnja za medjunarodnim certifikatima za održivu gradnju koji se prije svega koriste kao alati za dokazivanje održivosti zgrada i izgrađenog okoliša, a kasnije i kao izvrsni alati za marketing i promociju vlastitog certificiranog projekta. To je najviše izraženo u području uredskih zgrada te turističkog sektora, no pronalazimo dobre primjere u praksi pri čemu se certificiraju zračne luke, poslovne zone, centri za istraživanje i razvoj, stambeni blokovi.
Njemački certifikat za održivu gradnju jedan je od prepoznatljivijih u svjetskim razmjerima, no važno je znati da se od nedavno pojavljuje kao sistemski partner u okviru djelovanja Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (www.gbccroatia.org) koji još od 2009. godine zajedno sa svojim članstvom promovira održivost u graditeljstvu i arhitekturi. Osobno sam sudjelovala u razvoju ove neprofitne udruga, kako na razini Hrvatske, tako i na globalnom nivou kroz funkciju člana upravnog odbora Svjetskog savjeta za zelenu gradnju (www.worldgbc.org) i danas s ponosom možemo govoriti o najvećoj svjetskoj organizaciji koja promiče održivu gradnju i definira svjetske i europske trendove ne bi li se kroz postojeći i budući izgrađeni prostor poštivali principi zelene i digitalne tranzicije u najvećoj mogućoj mjeri.
U ovom trenutku izrađuje se ukupno 5 DGNB certifikata u Hrvatskoj I to na velikim i važnim investicijskim projektima, a konzultanti rade na pripremi još desetak projekata čije bi certificiranje moglo početi 2023. godine.
Zašto su se stvari napokon pokrenule? Razlog je Zeleni europski plan koji je nacionalnim regulativama država članica dao podlogu za izradu nacionalnih razvojnih strategija, nacionalnih planova oporavka i otpornosti te programa za financiranje iz novog EU razdoblja 2021 – 2027. koji se baziraju na zelenoj i digitalnoj tranziciji, posebice u investicijskim projektima. EU Taxonomy, kao direktiva koja definira razvoj investicija uključujući koncept prelaska na zeleno i digitalno te kružno gospodarstvo, u potpunosti je izmijenio način razmišljanja investitora i pratećeg bankarskog sektora (EIB, EBRD, HBOR, komercijalne banke…svi danas žele vidjeti dokaze da su investicijski projekti održivi u ekonomskom, ekološkom, tehničkom, procesnom ili lokacijskom kontekstu)
Putem navedene EU Taxonomy directive svi će investitori morati dokazivati poštivanje "do no significant harm pravila" radi prilagodbe klimatskim promjenama, dokazu poduzetnih mjera za smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena, prelazak na kružno gospodarstvo, zaštitu mora i voda, te zraka itd.
Kako su zgrade globalno najveći zagađivači i potrošači resursa, one su i veliki potencijal za promjenu paradigme. Certificiranje garantira kvalitetu i praćenje svih parametara od trenutka planiranja, do projektiranja, gradnje, održavanja i upravljanja cijelog životnog vijeka i to je sada traženi dokaz održivosti zgrada i izgrađenog okoliša. Ujedno nas uči da surađujemo na projektima od početka do kraja, da uključimo velik broj dionika na koje se manifestiraju dobre ili loše posljedice gradnje i da svi zajedno doprinosimo kvalitetu izgrađenog okoliša.
Uz sve navedeno, pitanje najnovijih kriza poziva nas da razmatramo otpornost na izazove koje nosi budućnost – migracije, demografske promjene, inflacija i ekonomska neizvjesnost, energetska kriza, stvarnost koja i u ovom stoljeću mora akceptirati da negdje postoji rat – sve nas to uči da barem u sektoru gdje možemo definirati, planirati i odraditi bolje i kvalitetnije kao što je to u graditeljstvu, dajemo svoj maximum.
"Novi stari" trendovi u graditeljstvo stoga nas vraćaju da se s odgovornošću i pijetetom odnosimo prema prirodi i čovjeku koji su danas i nadalje najveća vrijednost prostora koji zovemo dom.
Piše: Snježana Turalija, Greenika poslovno savjetovanje
Komentari
0