Vera Jourová

 Dursun Aydemir/Anadolu Agency/Afp
OGLAŠAVANJE

‘Nove tehnologije trebale bi biti sredstvo za emancipaciju, a ne manipulaciju‘

Politički oglasi morat će uključivati identitet osobe koja je sponzorirala oglas i oznaku transparentnosti
Piše: Iva BadanjakObjavljeno: 25. studeni 2021. 15:12

Povjerenica Vera Jourová predstavila je prijedlog uredbe o političkom oglašavanju, novom setu pravila koji bi treba urediti online političko oglašavanje, biračka prava i financiranje političkih stranaka.

Politički oglasi morat će uključivati jasan pokazatelj da se radi o političkom oglasu, identitet osobe koja je sponzorirala oglas i obavijest (oznaku) transparentnosti.

Oznaka transparentnosti otkrivat će tko je sponzor oglasa, koliko dugo će oglas biti prikazan, koliki iznos je potrošen za taj iznos i koji su izvori financiranja te s kojim izborom ili referendumom je oglas povezan.

Primjer jednog takvog ciljanog političkog oglasa sadržavao bi napomenu poput: "Ovo je politički oglas kojeg sponzorira ABC. Više o tome možete saznati u obavijesti o transparentnosti".

- Izbori ne smiju biti natjecanje u primjeni prikrivenih i netransparentnih metoda. Građani moraju znati zašto vide oglas, tko ga je platio i koliko i koji su kriteriji mikrociljanja primijenjeni. Nove tehnologije trebale bi biti sredstvo za emancipaciju, a ne manipulaciju. Ovaj ambiciozan prijedlog omogućit će dosad nezabilježenu transparentnost političkih kampanja i ograničiti prikrivene tehnike ciljanja – izjavila je Jourová.

Predložena uredba o transparentnosti i ciljanju političkih oglasa uključivat će i stroge uvjete za korištenje političkih tehnika ciljanja i isticanja. Korištenje osjetljivih osobnih podataka poput etničkog podrijetla, vjerskih uvjerenja ili seksualne orijentacije bit će zabranjeno. Takve tehnike bit će dopuštene samo nakon izričitog pristanka osobe.

Ciljanje bi se moglo dopustiti u kontekstu legitimnih aktivnosti zaklada, udruženja i neprofitnih tijela s političkim, filozofskim, vjerskim ili sindikalnim ciljevima ako takva tijela ciljaju vlastite članove.

Organizacije koje primjenjuju političko ciljanje i isticanje trebat će donijeti, primjenjivati i objaviti internu politiku o primjeni takvih tehnika. Ako se ne mogu ispuniti svi zahtjevi transparentnosti, politički oglas ne smije biti objavljen.

Novih pravila će se trebati pridržavati cijeli proizvodni lanac oglašavanja, bilo PR tvrtka ili online platforma. Pravila će također pokrivati aktere izvan proizvodnog lanca, uključujući političare, političke stranke i organizacije kampanja, odnosno svakoga tko se koristi ciljanim političkim oglasima.

Korištenje osobnih podataka u političkom ciljanju i pojačavanju nadzirat će nacionalni tijela za zaštitu podataka (DPA), koja će također imati ovlast izricanja kazni u skladu sa zaštitom podataka EU-a pravila. Tvrtke koje krše pravila suočavaju se s kaznom do 5 posto prihoda.

Države članice morat će uvesti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće novčane kazne za kršenje pravila o transparentnosti političkog oglašavanja. Na temelju predložene uredbe, nacionalna tijela za zaštitu podataka posebno će pratiti upotrebu osobnih podataka za političko ciljanje i imat će ovlasti za izricanje novčanih kazni u skladu s pravilima EU-a o zaštiti podataka.

Za ostale elemente prijedloga, koji se odnose na pravila transparentnosti, imenovana nacionalna tijela, koja mogu biti ista tijela odgovorna za provedbu zakona o digitalnim uslugama, pratit će usklađenost s novim pravila.

Komisija predlaže smanjenje stope sufinanciranja europskih političkih stranaka s 10 na 5%, čime bi se ona uskladila s onom europskih političkih zaklada. Osim toga, zakonski prijedlog predviđa i dodatno smanjenje stope sufinanciranja (na 0%) u godini izbora za Europski parlament. Ova bi mjera trebala pomoći europskim političkim strankama da povećaju broj i intenzitet svojih predizbornih aktivnosti te stoga povećaju njihovu vidljivost i na nacionalnoj razini.

O prijedlozima će se sad raspravljati u Europskom parlamentu i Vijeću. Kako bi se izbori za Europski parlament 2024. održali u skladu s najvišim demokratskim standardima, cilj je da nova pravila stupe na snagu i da ih države članice u potpunosti provedu do proljeća 2023., tj. godinu dana prije izbora.

Linker
02. prosinac 2021 15:33