Više od 5000 studenata i mladih inženjera posjetilo je ovogodišnji 15. Job Fair. Dvodnevni događaj koji se održao sredinom svibnja okupio je 134 visokotehnoloških tvrtki iz Hrvatske i inozemstva, a njihovi predstavnici prezentirali su karijerne prilike budućim IT-jevcima. Teme ovogodišnjih predavanja i radionica pokrile su širok raspon digitalne tehnologije, od umjetne inteligencije do e-mobilnosti i kibernetičke sigurnosti.
Najveći sajam poslova u Hrvatskoj organizirali su Fakultet elektrotehnike i računarstva, Centar za karijeru FER-a, Udruga studenata FER-a i Klub studenata elektrotehnike (KSET). Dva najvažnija imena koja stoje iza spomenutih organizacija su Nikolina Relić i Marin Capan. Nikolina je magistra socijalne pedagogije s iskustvom rada u području ljudskih potencijala, a na FER-u radi kao stručna suradnica u Centru karijera FER-a. Riječanin Marin je predsjednik Saveza studenata FER-a i voditelj Kluba studenata elektrotehnike. Pitali smo organizatore najvećeg sajma poslova u Hrvatskoj čime su se vodili u odabiru tema i predavača.
"Tijekom pripreme za Job Fair, mi kao organizatori odredimo kategorije tema za koje smatramo da bi posjetiteljima Job Faira mogle biti zanimljive, a poduzeća prilikom prijave na događaj unutar jedne od kategorija predlažu svoju temu u kojoj su stručni i za koju misle da bi najbolje mogla predstaviti njihov rad te trenutne trendove u industriji iz koje dolaze. Osim stručnih tema, svake godine jednom kategorijom potičemo poslodavce da s posjetiteljima podijele i karijerne teme koje mogu dati odličan uvid studentima što će na svojim radnim mjestima raditi nakon završetka fakulteta. Ove godine su kategorije talkova na Job Fairu bile "Career Switch", "What the Tech?!" i "Recycled Technology"", kazali su nam organizatori Job Faira Nikolina i Marin.
"Career switch" je kategorija kroz koju je govornik mogao podijeliti svoju priču o tome kako je promijenio radno mjesto ili karijeru te svoja iskustva o tome kako je ta tranzicija izgledala. Posjetitelji su mogli čuti savjet o tome što napraviti na novom radnom mjestu te koje su vještine potrebne za prilagodbu u novoj radnoj okolini.
"What the tech?!" je kategorija u kojoj su govornici mogli s publikom podijeliti situaciju u kojoj je sve odjednom krenulo u krivom smjeru, npr. dogodili su se neobični kvarovi programa ili sklopova. Kroz ovu kategoriju su posjetitelji mogli čuti kako se u svakodnevnom radu događaju različite nepredvidive situacije (i da je to normalno) te kako su govornici na kraju uspjeli riješiti navedenu situaciju i koje su vrijedne, životne lekcije iz toga naučile.
Naposljetku, "Recycled technology" je kategorija, objašnjavaju nam organizatori, u kojoj su govornici kroz različite teme mogli podijeliti kako su postojeća rješenja ili starije tehnologije iskoristili za stvaranje nečeg novoga. Kroz ovu kategoriju tema, posjetitelji su mogli dobiti uvid u to kako nije potrebna inovacija za rješavanje svakog problema, već je ponekad dobro iskoristiti i postojeće tehnologije za stvaranje nečeg novog.
Glavna svrha Job Faira je spojiti studente i mlade ljude, prvenstveno IT-jevce, s poslodavcima. Na pitanje koliko studenata i mladih ljudi uistinu pronađe posao ili stručnu praksu preko Job Faira, organizatori nam nisu mogli dati službene brojke. Umjesto toga, rekli su nam samo da svake godine dobiju mnogo pozitivnih iskustva nedavno diplomiranih ili studenata koji su pronašli praksu ili posao nakon završetka studija upravo zahvaljujući povezivanju s poslodavcima na Job Fairu. Također, puno povratnih informacija vezanih dobili su i za radionice i talkove na kojima studenti stječu praktično, dodatno znanje, prisjetivši se da su ove godine posebno pohvalili radionicu o Kubernetesu od Agency04 i Talk Photomatha.
Zanimalo nas je i zašto posjetitelji dolaze na Job Fair, izuzev spomenutog umrežavanja.
"Posjetitelji na Job Fair dolaze iz različitih razloga, a kako Job Fair nudi različite sadržaje, svatko može pronaći nešto za sebe. Umrežavanjem na štandovima, posjetitelji osim informacija o mogućnostima obavljanja prakse ili pronalaska posla nakon studija, mogu saznati i više o mogućnostima koje im se nude nakon fakulteta - u kojim sve industrijama mogu raditi, na kojim radnim pozicijama, u kakvim sve okruženjima i što se od znanja i vještina od njih očekuje, a koje mogu razviti i kroz različite studentske projekte već i tijekom fakulteta. Također, slušajući talkove ili panel raspravu, mogu se educirati o trenutno gorućim temama u industriji koja ih zanima, a sudjelujući na radionicama, mogu odmah isprobati kako svoje znanje mogu primijeniti na konkretnim primjerima.
"Volimo i to što na Job Fairu vlada vrlo opuštena atmosfera, tako da posjetitelji, osim informiranja i edukacije, mogu sudjelovati u zabavnim sadržajima koje poduzeća pripreme za njih poput različitih nagradnih natječaja, igara, prezentacija i slično. Već treću godinu za redom smo u svoj program uvrstili i Hot Talk na kojem direktori poduzeća odgovaraju na neformalna pitanja uz konzumaciju ljutih umaka. Ove godine je naš sugovornik bio COO poduzeća Ars Futura, Luka Drezga koji je uspješno došao do zadnjeg najljućeg pitanja i odgovorio na vrlo zanimljiva pitanja. Nakon prvog dana događaja, sudionici mogu posjetiti i naše neformalno druženje Loose Up Party na kojem mogu sudjelovati u zabavnim igrama i u opuštenoj atmosferi umrežiti se s ljudima iz industrije", pričaju nam Nikolina Relić i Marin Capan.
Ove su godine organizatori najviše ponosni na novu lokaciju, Sportsku dvoranu Martinovka, koja je omogućila da se pozornica nalazi u središtu sajma, kao i na posjećenost sajma te veću zainteresiranost poduzeća za sudjelovanjem na sajmu.
Pitali smo Nikolinu i Marina koja su njihova tri zlatna savjeta studentima koji planiraju sljedeće godine posjetiti Job Fair, kako da se najbolje pripreme.
"Za početak, predložili bismo im da prate objave na našim internetskim stranicama i društvenim mrežama te da, kada on bude objavljen, provjere popis poduzeća koja će sudjelovati na sajmu. S popisa predlažemo da izdvoje poduzeća koja su im najzanimljivija te neka provjere na njihovim internetskim stranicama čime se konkretno bave, iz koje industrije dolaze, koje pozicije nude zainteresiranim kandidatima te na kojim projektima rade. Informiranje o poduzećima može biti odličan uvod u razgovor s predstavnicima poduzeća na sajmu. Svakako, neka provjere i popis talkova i radionica te njihove opise, a najzanimljivije je najbolje odmah uvrstiti u svoj kalendar i osigurati svoje mjesto.
U životopisu je važno istaknuti iskustvo povezano s poduzećem i radnim mjestom koje osobu zanima, a koje ne mora nužno biti radno. To mogu biti studentski projekti, volonterski rad ili samostalni projekti. Također, gdje je to moguće, uvijek je dobro staviti i poveznicu na profile poput GitHuba na kojem studenti odmah mogu i prezentirati svoj rad. Osim iskustva, važno je navesti relevantne kontakt podatke, obrazovanje, navesti relevantna znanja i vještine dobivena kroz obrazovanja i iskustva te navesti pokoji hobi i interes.
Osim životopisa, predlažemo i da si posjetitelji pripreme kratki govor predstavljanja za sami dan sajma kako bi rekli sve važne informacije o sebi. Kod predstavljanja na štandu, važno je reći svoje ime, fakultet s kojeg dolaze, smjer na fakultetu, godinu, a bilo bi odlično kada bi već u uvodnom govoru naveli što im se to sviđa kod poduzeća s kojim razgovaraju i kako je to povezano s njihovim osobnim interesima, studijem i slično, što će uvelike ubrzati razgovor i stvoriti bolji dojam", objašnjavaju Nikolina i Marin.
Ova 2022. je Europska godina mladih. Europski parlament je pokrenuo i internetsku stranicu koja pruža brojne prilike za učenje, razmjenu ideja i sudjelovanje u aktivnostima u cijeloj Europi, a europarlamentarci su osigurali dodatnih 8 milijuna eura za programe Erasmus+ i Europske snage solidarnosti. Zanimalo nas je stoga što bi organizatori Job Faira poručili mladima koji tek žele zakoračiti u svijet poduzetništva, kao i onima koji su to već učinili pokretanjem startupa.
"Studenti koji žele izaći na tržište rada svakako trebaju prvenstveno dobro profilirati i upoznati sebe i svoje želje i ciljeve te kroz razne nastavne i izvannastavne projekte skupiti dodatno znanje i iskustvo koje će im pomoći u tom procesu profiliranja. Kako smo i ranije naveli, važno je i istražiti tržište rada i vidjeti koja to poduzeća u Hrvatskoj i okolici obavljaju poslove iz industrije u kojima se studenti žele zaposliti jer je i njihove zahtjeve potrebno istražiti kako bi se znali dodatno orijentirati na fakultetu npr. po pitanju izbornih predmeta.
Osim toga, ako se studenti odluče za pokretanje vlastitog startupa, na FER-u postoji već dobro uhodan program startup inkubatora SPOCK koji pomaže studentima, istraživačima i znanstvenicima da od svojih ideja i projekata razviju ozbiljne startupe", zaključili su.
