Građani Europske unije osjećaju se nesigurno zbog rasta cijena hrane i energenata, a velika većina već osjeća posljedice rata u Ukrajini na njihov životni standard. Tek trećina EU građana vjeruje da se njihov život neće promijeniti.
Najnovije istraživanje Eurobarometra pokazuje da, iako su građani svjesni neizvjesnosti, više nego ikada u posljednjih 15 godina podržavaju europske institucije.
Standardni proljetni Eurobarometar 2022. prvo je istraživanje koje je Europski parlament naručio od početka rata u Ukrajini. Istraživanje je provedenu u travnju i svibnju na oko 26 tisuća građana EU-a iz 27 država članica. Rezultati ukazuju da to da je rat postao dio svakodnevice, a njegovi politički i ekonomski učinci opipljivi za mnoge Europljane.
Neizvjesnost (50%), nada (47%) i povjerenje (32%) prevladavajući su osjećaji građana Unije. Najmanje dva od deset ispitanika također osjeća bespomoćnost, strah, frustraciju i ljutnju.
Podaci sugeriraju da je osjećaj nesigurnosti povezan uz osobnu financijsku situaciju. Gotovo 60% ispitanika koji kažu da često imaju poteškoća s plaćanjem računa navode nesigurnost kao njihov prevladavajući emocionalni status, u usporedbi s 47% onih koji se nikada ili gotovo nikada ne suočavaju s takvim problemima. Također, u većoj će mjeri osjećaj neizvjesnosti osjetiti oni koji već su doživjeli pad životnog standarda zbog rata ili oni koji ga očekuju u narednim mjesecima.
Čak 40% Europljana već doživljava urušavanje životnog standarda, a još gotovo polovica očekuje daljnji pad tijekom sljedeće godine. Većina ispitanika reklo je da nisu spremni suočiti se s povećanjem cijena energenata (58%) i s povećanjem cijena hrane (59%). To je slučaj u svim zemljama osim u Danskoj, Švedskoj, Nizozemskoj, Finskoj i Luksemburgu.
Obrana slobode
Koliko je uistinu rat u Ukrajini utjecao na živote diljem EU-a najbolje opisuju odgovori na pitanje "Koliko ste sigurni da će vaš svakodnevni život ostati nepromijenjen?". Čak 61% Europljana reklo je da nisu sigurni da će će nastaviti živjeti nepromijenjenim životom. Slična su razmišljanja i ispitanika iz Hrvatske (66%). Ustvari, osjećaj nesigurnosti zbog rata i njegovog utjecaj na svakodnevni život je prevladavajući odgovor u svim državama EU-a, osim u Danskoj i Irskoj.
Zanimljivo je da, unatoč snažnom negativnom utjecaju rata na gospodarstva EU-a, većina ispitanika smatra da je obrana slobode i demokracije važnija od održavanja cijena i troškova života.
Gotovo šest od deset ispitanika reklo je da obrana slobode i demokracija mora biti prioritet čak i ako utječe na cijene i troškove života. To je također mišljenje relativne većine u 20 država članica, uključujući Hrvatsku. Ispitanici koji smatraju da održavanje cijena i troškova života mora biti prioritet, čak i po cijenu europskih vrijednost, dolaze iz zemalja čiji je GDP po stanovniku ispod EU prosjeka (Bugarska, Mađarska, Malta, Rumunjska, Cipar i Grčka).
Novo ispitivanje Eurobarometra pokazalo je i da su mišljenja građanstva o članstvu u Uniji sve pozitivnija. Gotovo dvije trećine svih Europljana vidi članstvo u Uniji kao dobru stvar. Pozitivan stav o EU i Europskom parlamentu počeo je rasti početkom pandemije covid-19 i sada je na rekordnoj razini od 2007. godine. Danas 70% EU građana smatra da je članstvo u Uniji važno, što je devet postotnih bodova više nego prije šest mjeseci.
Osim toga, obrana demokratskih vrijednosti postala je važnija nego ikada. 32% građana (što je šest postotnih bodova više nego u jesen 2021.) smatra demokracijom prioritetom. Međutim, u smislu političkih prioriteta, na samom vrhu nalazi se borba protiv siromaštva (38%), javno zdravstvo (35%) i borba protiv klimatskih promjena (31%).
Izlazak na izbore
Ispitanici pokazuju i povećano zanimanje za izlazak na izbore. Da se europski izbori održe sljedeći tjedan, čak 71% Europljana reklo je da bi vjerojatno izašlo na birališta, što je čak 13 postotnih bodova više nego u jesen prošle godine. Spremnim da izađu na europske izbore sljedeći tjedan izjasnilo se samo 58% Hrvata. Međutim, čak 47% ispitanika iz Hrvatske smatra da je glasanje na europskim izborima važno, što je 18 postotna boda više nego u jesen 2018.
Što se tiče stava o brzom proširenju EU, u prosjeku 58% EU građana je reklo da se slaže s tom idejom, a njih 36% je protiv. Ispitanici iz Hrvatske su među onima koji najviše podržavaju ulazak novih država u EU s čak 71%, uz bok sa Španjolskom (74%), Litvom (75%), Irskom (77%) i Poljskom (80%). Ideji proširenja EU najviše se protive Slovaci, Nizozemci, Slovenci i Austrijanci.
Došlo je i do značajne promjene stava građana EU-a o drugim zemljama, pri čemu u odnosu na 2018. najviše raste pozitivno mišljenje o SAD-u i Velikoj Britaniji. S druge strane, pozitivni stav o Rusiji sada ima samo 10% građana, u odnosu na 30% prije četiri godine. Velika većina građana (80%) slaže se s uvedenim ekonomskim sankcijama Rusiji.
Kada usporedimo rezultate ovog istraživanja s istraživanjem Eurobarometra provedenog u proljeće prošle godine, vidimo da je već tada samo četiri posto ispitanika reklo da očekuje oporavak nacionalnog gospodarstva u 2021. godini.
Njih 23 posto je reklo da očekuje ekonomski oporavak u 2022. godini, a čak 60 posto je reklo da očekuju oporavak u 2023. ili kasnije. To je bilo mišljenje gotovo svih država članica, a vrlo zanimljivi rezultati su za Hrvatsku, Slovačku i Latviju, gdje je više od 20% ispitanika reklo da očekuju kako se gospodarstvo njihove države nikad neće oporaviti.
Već tada, 58% građana vjerovalo je da su zdravstvene koristi važnije od ekonomske štete nastale uvođenjem mjera za sprječavanje širenja koronavirusa. Također, gotovo trećina građana EU-a reklo je kako je koronavirus već tada utjecao na njihov osobni dohodak, a njih 26% je očekivalo da će utjecati u budućnosti.
