Više od polovice stanovništva EU-a ima osnovne digitalne vještine, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Udio ljudi u dobi od 16 do 74 godine koji su imali barem osnovne ukupne digitalne vještine bio je najveći u Nizozemskoj i Finskoj (obje 79%) te u Irskoj sa 70% digitalno vještog stanovništva. S druge strane, najmanji je udio zabilježen u Rumunjskoj (28%), Bugarskoj (31%) i Poljskoj (43%). Hrvatska se nalazi na osmom mjestu, u usporedbi s drugim državama članicama, sa 63% stanovništva koji posjeduju barem osnovne digitalne vještine. To je u rangu država poput Austrije, Francuske i Luksemburga.
Digitalne vještine se prema ispitivanju Eurostata odnose na pet područja - informatička i podatkovna pismenost, vještine kreiranja digitalnog sadržaja, komunikacijske vještine, sigurnosne vještine i vještine rješavanja problema. Kako bi ih se klasificiralo da posjeduju barem osnovne digitalne vještine, osobe moraju znati raditi barem jednu aktivnost koja se odnosi na svako od navedenih područja.
Pokazatelji digitalnih vještina neki su od ključnih pokazatelja uspješnosti u kontekstu Digitalnog desetljeća, koje postavlja viziju EU-a za digitalnu transformaciju. Digitalni kompas postavlja cilj da 80% građana EU-a u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine do 2030. te da je u EU zaposleno najmanje 20 milijuna ICT stručnjaka. Indeks digitalne ekonomije i društva za 2020. (DESI) pokazao je da 42% Europljana nema niti osnovne digitalne vještine, a 54% malih i srednjih poduzeća koja pokušavaju zaposliti digitalne stručnjake imali su poteškoće s popunjavanjem ICT mjesta.
Podsjetimo da je prema istraživanju Eurostata u 2019. godini čak 80 posto mladih ljudi u dobi od 16 do 24 godine u EU imalo osnovne ili iznad osnovnih digitalnih vještina, a među državama članicama EU-a, Hrvatska je imala najveći udio mladih osoba s digitalnim vještinama (97%). Zastupnica u Europskom parlamenta, Sunčana Glavak, ističe kako Hrvatska mora iskoristiti činjenicu da ima digitalno najvještije mlade ljude u EU.
"Snažna digitalna ekonomija koju pokreću građani s digitalnim vještinama od vitalnog je značaja za inovacije, rast, radna mjesta i konkurentnost. Širenje digitalnih tehnologija ima ogroman utjecaj na tržište rada i vrstu vještina potrebnih u gospodarstvu i društvu. Zato naše obrazovne sustave moramo prilagođavati četvrtoj industrijskoj revoluciji i pripremiti se na sve veću potrebu za specifičnim vještinama koje će biti potrebne za nove vrste radnih mjesta", izjavila je nedavno europarlamentarka Sunčana Glavak.
