Prošle godine u Europskoj uniji sedam od deset osoba kupovalo je putem interneta.
Istraživanje Eurostata pokazuje da kupnja putem interneta nastavlja rasti u državama članicama EU. Na rast e-trgovine utjecao je pad kupnje u fizičkim trgovinama na što su utjecala ograničenja zbog pandemije covid-19 te promjene navika i preferencija potrošača.
Od 90 posto ljudi u dobi od 16 do 74 godine koje je u EU koristilo internet, njih 74 posto kupilo je ili naručilo robu ili usluge online za privatnu upotrebu. Općenito, najveći udio korisnika koji su kupovali putem interneta zabilježen je među najmlađom populacijom u dobi 16-24 godina (80 %).
Kupnja putem interneta u prosjeku je porasla za jedan postotni bod u usporedbi s 2020. i za 11 postotnih bodova u usporedbi s 2016.
Udio korisnika interneta koji su kupovali putem interneta u posljednjih 12 mjeseci znatno je varirao diljem EU. Najviše korisnika online trgovine zabilježeno je u Nizozemskoj (94%), Danskoj (92%) i Švedskoj (89%), a najmanje u Rumunjskoj (44%) i Bugarskoj (42%).
Tijekom posljednjih pet godina najveći porast internetske kupovine među korisnicima interneta zabilježen je u Češkoj (za 27 postotnih bodova), Sloveniji, Mađarskoj i Rumunjskoj (26 pp), te u Hrvatskoj i Litvi (25 postotna boda).
Anketa nadalje pokazuje da je najpopularnija online kupnja robe bila odjeća (uključujući sportsku odjeću), obuća i modni dodaci (naručilo ih je 68% kupaca). Odjeća i obuća zauzela je prvo mjesto među svim dobnim skupinama, a zatim slijede isporuke iz restorana, lanaca brze hrane i ugostiteljskih usluga (31%) te kupovina namještaja, kućnih dodataka ili proizvoda za vrt (29%). Zanimljivo je da su korisnici putem interneta više kupovali kozmetiku (27%) i tiskane knjige, časopise i novine (25%) nego potrošačku elektroniku (23%) i igračke (20%).
Što se tiče potrošenog iznosa, najveći udio e-kupaca (42%) kupio je robu ili usluge u vrijednosti između 100 i 499 eura, a 32 % kupaca kupovalo je od prodavača koji dolaze iz drugih zemalja EU.
Europski parlament je 2017. izglasao uredbu o prekograničnoj trgovini koja je omogućila jeftiniju dostavu u Hrvatsku, a malim i srednjim poduzećima olakšala izlazak na šire tržište.
Europarlamentarka Biljana Borzan tada je upozorila da je prekogranična dostava tri do pet puta skuplja od dostave unutar države članice, a što je posebno loše za Hrvatsku jer je prekogranična dostava u manje države članice u pravilu bar dvostruko skuplja nego u veće.
U konačnici, uredba je zasigurno doprinijela i povećanju e-trgovine u Hrvatskoj, koja je prema podacima Eurostata porasla s 45 posto u 2016. godini na 70 posto korisnika koji su u 2021. kupovali robu ili usluge online.
