Najnaprednije digitalne tehnologije moraju biti u službi slobode i demokracije, a ne totalitarizma

Odbor za umjetnu inteligenciju Europskog parlamenta prošlog se tjedna u SAD-u susreo s američkim kolegama, predstavnicima digitalne industrije i nizom stručnjaka u vezi transatlantske suradnje u digitalnoj transformaciji, koja sve više određuje i geopolitičke odnose.

Radni posjet Washingtonu organiziran je i kako bi se osigurala veća uključenost Europskog parlamenta u zbivanja povezana s Vijećem za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a (TTC), koje su osnovale Europska komisija i američka vlada nakon sastanka na vrhu u Bruxellesu u lipnju.

Među delegacijom se našao i hrvatski zastupnik u EP, Karlo Ressler (EPP), potpredsjednik odbora za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu (AIDA). Ressler se zalaže za snažnije financiranje razvoja umjetne inteligencije, uz sprječavanje pretjeranog reguliranja zbog narušavanja inovativnosti i konkurentnosti.

Obratili smo se uredu zastupnika Resslera da nam pojasni što je bila svrha radnog sastanka.

Odgovorili su nam kako su susreti su posebno bili usmjereni na usklađeni pristup području umjetne inteligencije te uspostavu pravila i standarda za primjenu digitalnih tehnologija, osobito kroz novoosnovano Vijeće EU-a i SAD-a za trgovinu i tehnologiju (TTC). Dodali su kako jačanje transatlatnskog partnerstva treba gledati u kontekstu digitalne ere, ali i u sve žešćoj geopolitičkoj utrci između Kine i Sjedinjenih Američkih Država.

Neki od stručnjaka i zakonodavaca s kojima se zastupnik Ressler tijekom četverodnevnog posjeta sastao su Karen Donfried, pomoćnica Državnog tajnika za europske poslove, Jose Fernandez, zamjenik Državnog tajnika za ekonomski rast, energiju i okoliš, Monica J. Gorman, pomoćnica za industrijsku politiku i analize Ministarstva trgovine, Lynne Parker, pomoćnica direktora za umjetnu inteligenciju pri Uredu za znanost i tehnološke politike Bijele kuće, Tarun Chhabra, predstavnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće i Karan Bhatia, potpredsjednik Googlea.

Zanimalo nas je što je konkretno zastupnik Ressler zagovarao.

"Najnaprednije digitalne tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju, moraju biti u službi slobode i demokracije, a ne totalitarne kontrole stanovništva. Kao predvodnik digitalnih inovacija i dio našeg civilizacijskog kruga, Amerika mora biti ključni međunarodni partner Europe u postavljanju globalnih standarda za digitalno doba. Digitalna transformacija već danas značajno oblikuje živote Europljana i Amerikanaca zbog čega je nužno uspostaviti pravila koja neće kočiti inovacije, a spriječit će zloupotrebe", objasnio je svoj stav europarlamentarac.

EU za razliku od SAD-a predviđa puno veću regulaciju big techa. EU radi na zakonu o AI-ju, a SAD još nije predložila savezno zakonodavstvo za reguliranje umjetne inteligencije. SAD je također imala zamjerki na prijedlog zakona o digitalnim platformama, posebno što se tiče liste gatekeepera smatrajući da se radi o antiameričkoj politici. Zanimalo nas je koliko će ta razlika u politikama utjecati na uspostavu partnerstva između EU-a i SAD-a?

"Europa i SAD polaze od različitih pravnih tradicija. Za razliku od GDPR-a u Europi, SAD još uvijek nema federalni propis koji bi jamčio zaštitu osobnih podataka. Međutim, velik dio korporacija primijenio je europske standarde za svoje globalno poslovanje jer im je to isplativije nego imati dva sustava. Temeljna načela GDPR-a prihvaćena su danas diljem svijeta, među ostalim i u kalifornijskom te čak i kineskom zakonodavstvu. Zato su američki sugovornici vrlo zainteresirani i za nova europska pravila koja će urediti primjenu umjetne inteligencije te djelovanje velikih digitalnih platformi. I njihova poduzeća će ih morati primjenjivati kad posluju u Europi", kazao je Ressler, "Neovisno od različitih pravnih sustava, trebale bi nas vezati demokratske vrijednosti u opreci prema konceptu nekih drugih globalnih aktera za koje su moderne tehnologije sredstvo masovnog nadzora".

Povjerenica Margrethe Vestager za Europu spremnu za digitalno doba nedavno je izjavila da ni EU ni SAD ne mogu biti samodostatne u opskrbi poluvodičima. SAD finalizira paket od 52 milijardi dolara za poluvodiče, a predviđanja su da će EU predložiti oko 20 milijardi eura. Pitali smo europarlamentarca koliko je za EU važno partnerstvo sa SAD-om u geostrateškom i smislu rebalansiranja globalnog lanca opskrbe poluvodičima.

"Sve veći broj proizvoda kojima se svakodnevno služimo koncipirani su tako da za svoj rad trebaju poluvodiče odnosno čipove, od televizora, mobitela i pametnih satova do perilica za rublje, hladnjaka i automobila. Takav trend rasta potražnje za čipovima će se nastaviti. Trenutno se većinom uvoze iz Azije. Pandemija je dovela do uskih grla u opskrbnom lancu za razvoj digitalnih uređaja. Spomenuta je okolnost prouzrokovala i mnoge probleme za automobilsku industriju, značajno usporivši proizvodnju. Ključno je osigurati stratešku autonomiju, koja ipak ne znači samodostatnost jer ona danas nije moguća, ali Europska unija želi udvostručiti svoj udio u globalnoj proizvodnji", ističe Ressler, "Geostrateško partnerstvo Europe i Amerike obilježilo je modernu eru međunarodnih odnosa, a transatlantska gospodarska suradnja čini najznačajniju svjetsku robnu razmjenu, oko 40% globalne trgovine robama i uslugama. Novoosnovano Vijeće za trgovinu i tehnologiju bit će važan forum za produbljivanje suradnje. Na prvom sastanku u Pittsburghu u rujnu, EU i SAD su istaknuli važnost suradnje pri vraćanju ravnoteže globalnom opskrbnom lancu."

Pojedini zastupnici Europskog parlamenta nedavno su kritizirali TTC zbog nedostatka transparentnosti i zatražili veću uključenost u njegovom radu. Koja je uloga Europskog parlamenta u novoj transatlantskoj suradnji?

"Naša ključna uloga je legislativna, što ima i svoju transatlantsku dimenziju, budući da će dobar dio europskog prava morati primjenjivati i američki digitalni divovi, kojima je Europa važno tržište, ali i više od toga. Imamo odgovornost uspostaviti pravila koja će promovirati jedinstveni europski model. Naravno, važan je i parlamentarni nadzor i poticanje transatlantskog dijaloga, na način da bi Parlament trebao biti uključen u nadzor smjera zajedničkog Vijeća za trgovinu i tehnologiju", zaključio je Ressler.