akt o digitalnim tržištima

Nadziranje velikih platformi: ‘Vrag se krije u detaljima‘

Zastupnici su istaknuli da DMA treba biti napravljen tako da je aktualan i da se može za nekoliko godina ažurirati. Tehnologije ubrzano napreduju i EU bi trebala moći isto tako ažurirati zakone
 Justin Tallis/AFP

Europski parlament intenzivno radi na Aktu o digitalnim tržištima koji bi trebao osigurati da se velike internetske platforme ponašaju na pošten način.

Europska Komisija je Akt o digitalnim tržištima (DMA) predstavila u prosincu 2020. godine kao ambiciozan plan za rješavanje negativnih posljedica koje proizlaze iz određenog ponašanja platformi koje djeluju kao digitalni „nadzornici pristupa” jedinstvenom tržištu.

U ponedjeljak je izvjestitelj Europskog parlamenta Tiemo Wölken (S&D) predstavio nacrt mišljenja o spornim i poštenim tržištima u digitalnom sektoru.

Zastupnici smatraju da je Komisija napravila dobar posao što se tiče prijedloga zakona, ali su istaknuli da se "vrag krije u detaljima".

"Komisijin prijedlog samo šaptom govori o pravima konačnih korisnika, a moj prijedlog bi ojačao ulogu privatnih konačnih korisnika i stavio ih u istu poziciju kao i velike korisnike poduzeća i pružatelje usluga. I njima se treba dati ingerencija da mogu prijaviti svaku nepravilnost koje gatekeeperi rade", istaknuo je Wölken, "Važna je interoperabilnost i to treba raditi već u prvom koraku. Prije nego se usluge počnu koristiti, treba staviti mogućnost da se obilježi i prijavi svaka nepravilnost".

Zastupnici su istaknuli da DMA treba biti napravljen tako da je aktualan i da se može za nekoliko godina ažurirati. Tehnologije ubrzano napreduju i EU bi trebala moći isto tako ažurirati zakone.

Iako je uvriježeno mišljenje da su velike američke tehnološke platforme, poput Googlea, Facebooka i Twittera, najveće kočnice u tome da svi imaju pristup poštenom digitalnom tržištu, Wölken se ne slaže s tom tvrdnjom. On ističe da se digitalno tržište mijenja nevjerojatnom brzinom te se veliki igrači mogu vrlo brzo izmijeniti.

U europskoj digitalnoj ekonomiji djeluje više od 10 000 internetskih platformi, od kojih su većina mala i srednja poduzeća, a samo mali broj velikih online platformi bilježi najveći udio u ukupnoj generiranoj vrijednosti.

"Gatekeeperi nikad ne smiju zlorabiti svoju dominantnu poziciju. To se također odnosi i na mračne uzorke koji se koriste kako bi se manipuliralo korisnicima ispod razine svijesti. To moramo nadzirati, kontrolirati i zabraniti", istaknuo je Wölken.

Pojedini zastupnici izrazili su neslaganje s popisom velikih gatekeepera koji je naveden u nacrtu mišljenja i ističu da kvantitativni uvjeti ne bi smjeli biti jedini uvjet te da bi Komisija trebala odigrati svoju ulogu "onoga koji klasificira tko, kako i gdje smije".

"Popis velikih gatekeepera nam nije dovoljan, trebali bismo napraviti širi katalog koji bi trebao pokrivati i manje", istaknuo je Andrzej Halicki iz Kluba zastupnika europskih pučana, "Trebamo biti jako oštri i odlučni kad se radi o nepoštenim praksama. Međutim, tu je problem što nemamo definiciju. To je jedan pravni termin i treba nam definicija što je to nepoštena praksa".

Konačni cilj je da se internet regulira i pretvori u ravnopravnu zajednicu, zaključili su zastupnici Odbora za pravna pitanja (JURI).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. travanj 2024 01:06