Europska komisija donijela je niz mjera za jačanje obrane i sigurnosti, poticanje inovacija i smanjenje strateških ovisnosti EU.
Iz Europskog fonda za obranu će se do kraja 2022. uložiti 1,9 milijardi eura u projekte istraživanja i razvoja kapaciteta u području obrane. U igri su i dodatni poticaji za povećanje ulaganja država članica u strateške obrambene kapacitete, prije svega za one koji su razvijeni ili nabavljeni u okvirima suradnje u Europskoj uniji.
Konkretno, Komisija će razmotriti niz instrumenata za poticanje zajedničke nabave obrambenih sposobnosti razvijenih na temelju suradnje unutar EU-a, među ostalim prijedlogom izuzeća od PDV-a, uspostavom financijskih rješenja i preispitivanjem sustava bonusa Europskog fonda za obranu.
Osim toga, Komisija poziva države članice da pronađu pristup prema kojem si ne bi međusobno ograničavale izvoz u treću zemlju zajednički razvijene vojne opreme i tehnologije razvijene. Time bi se trebalo osigurati da proizvodi koji se financiraju iz Europskog fonda za obranu imaju odgovarajući i konkurentan pristup međunarodnim tržištima, ne dovodeći u pitanje suverene odluke država članica.
"U kontekstu produbljivanja geopolitičkih suparništva Europska unija mora zadržati svoju tehnološku prednost. To može postići suzbijanjem brojnih prijetnji, od konvencionalnih do hibridnih, kiberprijetnji i svemirskih prijetnji, dok potreban opseg može izgraditi zajedničkim razvojem, zajedničkom nabavom i usklađenim pristupom izvozu", poručila je u priopćenju predsjednica Komisija Ursula von der Leyen.
U sklopu Plana za ključne tehnologije za sigurnost i obranu definiran je put prema jačanju konkurentnosti i otpornosti sigurnosnog i obrambenog sektora Unije, kao i smanjenje ovisnosti u ključnim tehnologijama i lancima vrijednosti. EU predlaže da se pitanja obrane uključe u glavne industrijske i tehnološke inicijative EU-a, zaštite sigurnosni i obrambeni interesi Unije pri nabavi ključne infrastrukture (prije svega u digitalnom području) te pojačaju provjere izravnih stranih ulaganja.
Komisija će istražiti i kako dodatno poboljšati zaštitu Unijine svemirske infrastrukture, posebno s pomoću dodatnih usluga sustava nadzora i praćenja u svemiru te potpunim iskorištavanjem potencijala industrije EU-a. Promicat će pristup „unaprijed koncipirane dvojne uporabe” za svemirsku infrastrukturu EU-a kako bi se ponudile nove otporne usluge kojima se zadovoljavaju potrebe vlada, među ostalim u području obrane.
Naposljetku, kako bi ojačala kibersigurnost i kiberobranu, EU će predložiti akt o kiberotpornosti i od europskih organizacija za normizaciju zatražiti da razviju usklađene norme za kibersigurnost i privatnost te će s državama članicama poboljšati pripravnost na kiberincidente velikih razmjera.
"Prijetnje sigurnosti Uniji više nisu samo vojne prirode, već su sve češće hibridne prijetnje koje se ostvaruju kibernapadima i kampanjama dezinformiranja, čime ugrožavaju temelje naših demokracija", izjavio je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton, "Na kiber frontu, Europa trenutačno nije dovoljno organizirana da se nosi s napadima velikih razmjera. Međutim, Unija je jaka onoliko koliko je jaka njena najslabija karika. Na regulatornom planu već smo učinili mnogo, ali moramo ići dalje, posebice što se tiče zakona o kibernetičkoj otpornosti i europske infrastrukture operativnih centara za kibernetičku sigurnost".
Podsjetimo, akt o kibersigurnosti EU stupio je na snagu u lipnju 2019. godine. Njime se po prvi put se uvode pravila na razini EU-a za kibersigurnosnu certifikaciju proizvoda, postupaka i usluga te se uspostavlja novi stalni mandat Agencije za kibersigurnost (ENISA) i dodjeljuje joj se više sredstava da bi mogla ostvarivati svoje ciljeve.
Zastupnik Europskog parlamenta Tomislav Sokol istaknuo je kako je pandemija pokazala da kibernetičke prijetnje ne poznaju granice i da je zato danas više nego ikada ranije važan koordiniran pristup država članica kad je u pitanju kibernetička sigurnost.
"Porast kibernapada za vrijeme krize uzrokovane koronavirusom pokazao je koliko je važno zaštititi zdravstvene sustave i drugu kritičnu infrastrukturu, naročito u području energetike. Stoga je Europska komisija u lipnju predložila osnivanje nove zajedničke jedinice za kibersigurnost koja će se baviti sve većim brojem ozbiljnih kiberincidenata koji utječu na život građana u cijeloj Europskoj uniji. Zajednička jedinica za kibersigurnost djelovat će kao platforma za pružanje koordiniranog odgovora EU-a na kiberincidente i kiberkrize velikih razmjera te za pružanje pomoći u oporavku od takvih napada. Kako bi zaštitila europski način života, bitno je da i Hrvatska kontinuirano ulaže u vlastitu kibernetičku sigurnost", kazao je europarlamentarac Sokol.
