ONLINE TEČAJ

Muzej lažnih vijesti pokrenuo informativno-edukativnu kampanju ‘Tipkovnica je jača od mača‘

Za razliku od vijesti, dezinformacije koriste emocije s ciljem privlačenja pozornosti i prikupljanja što većeg broja ‘klikova‘

Ilustracija

 Rafael Henrique/Zuma Press/Profimedia

Dezinformacije i "lažne vijesti" postale su globalni fenomen, a društvene mreže i alati za personalizaciju omogućili su njihovo nikad lakše i brže širenje.

Za razliku od vijesti, dezinformacije koriste emocije s ciljem privlačenja pozornosti i prikupljanja što većeg broja "klikova", bilo iz ideoloških ili ekonomskih razloga.

Čak 85% Europljana smatra da „lažne vijesti” predstavljaju problem u njihovoj zemlji, dok ih 83 % smatra problemom za demokraciju općenito. Procjenjuje se da šest od deset vijesti koje su podijeljene na društvenim mrežama korisnik koji ih je podijelio nije čak ni pročitao, a čak je i mladim, digitalno obrazovanim osobama teško prepoznati izmanipulirane informacije.

Imajući to na umu, bivši novinar Lordan Prelog osnovao je virtualni Muzej lažnih vijesti. Riječ je o web-stranici na kojoj su svima dostupni alati i tehnike za razvoj medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja te za prepoznavanje i borbu protiv "lažnih vijesti".

Prije nekoliko dana Muzej lažnih vijesti pokrenuo je i novu informativno-edukativnu kampanju "Tipkovnica je jača od mača", u sklopu koje se održava e-tečaj o fenomenu "lažnih vijesti".

Na tečaj, koji se održava na Facebooku, još uvijek stignete uključiti. Svaki dan na FB stranici Muzeja lažnih vijesti možete pratiti informacije, slike, infografike i priručnike te druge materijale na temu dezinformacija.

Kao što Muzej lažnih vijesti navodi na svojim stranicama, tijekom šest tjedana moći ćete doznati više o tzv. informacijskom poremećaju koji je posljednjih godina utjecao na demokratske procese, smanjio povjerenje javnosti u znanstvenike i novinare te brojnim pojedincima i institucijama zagorčao život – često samo jednim klikom.

Online tečaj bavit će se društvenim mrežama, emocijama, predrasudama i propagandom, influencerima i algoritmima, zahvaljujući kojima se dezinformacije brzo šire. Također, upoznat će vas i s besplatnim aplikacijama i tehnikama koje možete koristiti kako biste brzo i lako provjerili (elemente) vijesti u koju sumnjate.

Dodajmo i kako institucije EU-a rade na jačanju digitalne pismenosti građana i borbe protiv dezinformacija. Stvorena je zajednička stranica EU-a o europskom odgovoru na pandemiju koronavirusa koja sadržava i informacije o najčešćim mitovima vezanim uz izbijanje pandemije. Također, Europski parlament objavljuje vodiče za provjeru činjenica, a nedavno je usvojeno i konačno izvješće posebnog odbora o vanjskom uplitanju, s preporukama o tome kako zaustaviti opasne strane napade na demokraciju.

Eurozastupnica Sunčana Glavak tada je poručila da medijska pismenost ostaje ključan čimbenik u jačanju sposobnosti građana da prepoznaju dezinformacije, naglasivši da se strateško opredjeljenje europskih institucija i medijskih kuća mora biti prepoznavanje narativa manipulacije u borbi za istinu.

“Rat tipkovnicama i mobilnim uređajima traje više od desetljeća. Sada svjedočimo neviđenoj razini kršenja prava ruskih građana na informacije, koje se u Rusiji manifestira kroz blokiranje pristupa velikim internetskim platformama kao što su Facebook, Twitter i YouTube, te ograničavanjem pristupa zapadnim i neovisnim ruskim medijima. Tamo se zbog istine ide u zatvor”, poručila je europarlamentarka Sunčana Glavak usporedivši informacije koje su u EU-u plasirali mediji pod utjecanjem Kremlja s pranjem novca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. travanj 2024 02:06