Željana Zovko
 Tom Dubravec/Cropix
Željana Zovko

‘Moramo biti svjesni da će stupanj našeg digitalnog napretka uvelike utjecati na konkurentnost naše radne snage‘

Najvažniji ciljevi EU-a su digitalna pismenost, održiva digitalna infrastruktura, digitalna transformacija poduzeća i digitalizacija javnih usluga
Piše: Iva BadanjakObjavljeno: 20. srpanj 2021. 11:51

Europska unija želi do 2030. godine postati digitalno suverena i ojačati ulaganja u digitalnu tranziciju koja će dovesti do novih mogućnosti za potrošače i poduzeća. Najvažniji ciljevi EU-a su digitalna pismenost, održiva digitalna infrastruktura, digitalna transformacija poduzeća i digitalizacija javnih usluga. Digitalne tehnologije također imaju ključnu ulogu u preobrazbi europskog gospodarstva i društva kako bi EU postao klimatski neutralan do 2050., što je jedan od ciljeva koji su dogovorili čelnici Unije.

Pitali smo naše zastupnike u Europskom parlamentu kako ocjenjuju položaj Hrvatske u odnosu na druge države članice EU-a i ostatak svijeta po pitanju digitalne transformacije.

Zastupnica Željana Zovko (EPP) ističe kako se u posljednja tri desetljeća svijet nepovratno promijenio, a digitalni trendovi su postali neizbježan dio naše svakodnevice.

"Digitalna revolucija je cijeli svijet pretvorila u „globalno selo“ i omogućila društveni i gospodarski napredak. Pandemija koronavirusa je dodatno promovirala značaj digitalnog, a bez kojeg u zadnjih godinu i pol ne bismo mogli zamisliti komunikaciju, a ni obavljanje dnevnih i poslovnih obaveza", pojašnjava Zovko i dodaje da je prema podacima indeksa DESI, Hrvatska ispred zemalja poput Mađarske, Poljske i Italije. Najbolje zemlje EU-a su na istoj ili višoj razini od najboljih svjetskih zemalja.

"Neminovno je da EU treba poboljšati svoje digitalne trendove i ići u korak sa SAD-om koja je vodeća zemlja po DESI-ju. To je jedna od stvari koje zagovaram radom u Europskom parlamentu, a drago mi je da je Europska komisija postavila obvezu da se 20 % sredstava u nacionalnim planovima oporavka odvoji za digitalnu transformaciju, što će slabije razvijenim državama članicama omogućiti digitalni napredak", odgovorila nam je Zovko.

Na pitanje što je potrebno učiniti kako bi se dodatno potaknula digitalizacija, Zovko odgovara kako je najvažnije usmjeriti se na digitalno obrazovanje.

"Svi naši građani moraju imati jednak pristup digitalnom obrazovanju kako bi stekli digitalne vještine, ostvarili sve svoje ambicije i uspješno se pozicionirali na tržištu rada. To je preduvjet uspješnog osobnog i profesionalnog rasta, ali i gospodarskog i društvenog napretka. Time sam se vodila tijekom rada na izvješću o oblikovanju politike digitalnog obrazovanja, koje je usvojeno na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u ožujku. Izvješćem smo također zatražili osiguravanje širokopojasnog interneta u svakom kutku Europske unije, kako bi svim građanima omogućili pružili mogućnosti za aktivno sudjelovanje u društvenom i gospodarskom životu", rekla nam je zastupnica.

Europarlamentarka smatra da prioritet svih država članica mora biti osiguravanje odgovarajuće infrastrukture i opreme za uključiv i visokokvalitetan pristup digitalnom svijetu u svim dijelovima Europske unije, poglavito u ruralnim i zabačenim područjima.

"Pandemija je pokazala našu ovisnost o digitalnome, a ključno je da u narednim godinama osiguramo uspješnu digitalnu tranziciju obrazovnog sustava jer je to preduvjet napretka", dodaje Zovko, "Upravo zato je u razdoblju pred nama potrebno uložiti više sredstava u horizontalnu digitalizaciju. S obzirom na brzinu globalizacije, moramo biti svjesni da će stupanj našeg digitalnog napretka uvelike utjecati na konkurentnost naše radne snage, i posljedično uspješnog rasta našeg gospodarstva".

Što se tiče financijskih sredstava kojoj će Hrvatskoj najviše koristiti, Zovko je mišljenja da će hrvatska poduzeća najviše sredstava moći iskoristiti putem novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji ima za cilj inovativnu i pametnu gospodarsku transformaciju Europe usmjerenu na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima.

"Unutar toga, preporuka Hrvatskoj je dodjeljivanje minimalno 35 posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, što iznosi čak 5,3 milijardi eura. U sklopu tog fonda, poduzeća će se moći prijaviti za programe potpore kojima se želi potaknuti na korištenje digitalnih tehnologija i rješenja u poslovnim procesima, sa svrhom povećanja učinkovitosti, kompetitivnosti i internacionalizacije poslovanja", dodaje zastupnica iz redova europskih pučana.

Dalje, spominje još prvi financijski instrument EU-a posebno usmjeren na uvođenje tehnologije u poduzeća i kod građana - Digitalna Europa te budući fond InvestEU koji ima naglasak na digitalnu infrastrukturu, digitalnu transformaciju malih poduzeća i istraživanje u području digitalnih tehnologija. Hrvatska ne smije zaboraviti niti programe poput Erasmus+ i Vještina za Europu kojima su obuhvaćene potpore za digitalnu pismenost i razvijanje digitalnih vještina, ističe europarlamentarka.

"Iz tog razloga sam kao izvjestiteljica za mišljenje u izvješću o mjerama za „zeleni“ Erasmus+, Kreativnu Europu i Europske snage solidarnosti pozvala na povećanje sredstava za razvoj digitalnih vještina i promoviranje digitalnih alata koji imaju ključnu ulogu u zelenoj i digitalnoj transformaciji Europe i oporavku od pandemije koronavirusa", zaključuje Zovko.

Linker
27. srpanj 2021 02:35