Ilustracija

 Global Media Group/DDP/USA/Profimedia
ISTRAŽIVANJE

Mladi u Hrvatskoj iznad prosjeka EU-a gledaju piratski sadržaj, ali manje kupuju krivotvorene proizvode

U prosjeku, nešto više od polovice (52 %) mladih u EU kupilo je barem jedan lažni proizvod putem interneta u posljednjih godinu dana
Piše: Iva BadanjakObjavljeno: 10. lipanj 2022. 16:24

Mladi u Hrvatskoj iznad prosjeka EU-a gledaju piratski sadržaj, ali manje od ostalih Europljana kupuju krivotvorene proizvode.

Izvješće koje je EUIPO (Ured EU-a za intelektualno vlasništvo) objavio povodom Svjetskog dana borbe protiv krivotvorenja, pokazuje stavove i percepcije mladih o poštivanju prava intelektualnog vlasništva.

Istraživanje je provedeno u veljači 2022. godine na uzorku od 22 021 ispitanika (u dobi od 15 do 24 godine) iz 27 država članica Europske unije.

Rezultati ukazuju na porast korištenja autorskih sadržaja putem interneta i kupnje proizvoda putem elektroničke trgovine, što je u značajnoj mjeri posljedica mjera i ograničenja koje su bile uvedene zbog pandemije bolesti COVID-19.

U prosjeku, nešto više od polovice (52 %) mladih u EU kupilo je barem jedan lažni proizvod putem interneta u posljednjih godinu dana. Od toga, njih 37 % kupilo je lažni proizvod svjesno i namjerno, što je značajan porast u odnosu na 2019., kada je 14% ispitanika izjavilo da je kupilo takav proizvod namjerno. Najčešće su kupovali krivotvorenu odjeću i modne dodatke, obuću, elektroničke uređaje, higijenske, kozmetičke i parfumerijske proizvode.

Trećina mladih Europljana je u proteklih dvanaest mjeseci koristilo autorske sadržaje iz nezakonitih internetskih izvora. Čak 21% ispitanika izjavilo da su takvim izvorima pristupali namjerno, dok njih 12% tvrdi da nisu bili svjesni da se radi o ilegalnim sadržajima. U isto vrijeme, 60% ispitanika reklo je da nisu pristupali takvim sadržajima, što je povećanje od 10 postotnih bodova u odnosu na 2019. godinu.

Namjerna upotreba ilegalnih sadržaja bila je veća među muškarcima nego ženama (23 % naspram 19 %), te među onima u dobi od 18 i više godina, u usporedbi s mlađim ispitanicima (25% u dobi od 18-21 godina u odnosu na 13% u dobi od 15-17 godina). Zanimljivo je i da svjesno gledanje piratskog sadržaja raste s razinom obrazovanja i prihoda. Tako samo 15 % ispitanika bez završene srednje škole namjerno koristi ilegalne sadržaje, u odnosu na 21 % mladih sa srednjoškolskim obrazovanjem i 28 % s diplomskih ili poslijediplomskim studijem. Brojka je također bila veća među onima s prihodima od onih bez prihoda (24% naspram 18 %).

Što se tiče Hrvatske, podaci EUIPO-a pokazuju da mladi iznad prosjeka EU-a namjerno pristupaju autorskim djelima putem ilegalnih internetskih servisa (28%). Kao glavne razloge navode nižu cijenu sadržaja u usporedbi sa sadržajem iz legalnih izvora (72% ispitanika), veći izbor sadržaja (36% ispitanika) i korištenje sadržaja isključivo za osobnu upotrebu pa ne vide ništa loše u tom pristupu (41%).

Od mladih u Hrvatskoj, koji su nezakonitim izvorima pristupali namjerno, većina ih je tražila filmove (77%), TV serije (68%), glazbu (48%), softver (45%), sportske događaje uživo (34%), videoigre (41%) i e-knjige (21%).

Na pitanje što bi ih moglo natjerati da prestanu koristiti sadržaje s ilegalnih izvora, mladi u Hrvatskoj kao glavne razloge ističu rizik od kažnjavanja (njih 40%) i kibernetičke prijetnje (30%).

Iz podataka za Hrvatsku prikupljenih u ovom istraživanju proizlazi da je 31% ispitanika u proteklih dvanaest mjeseci namjerno kupilo krivotvoreni proizvod, što je manje od utvrđenog prosjeka na razini EU-a. Kao ključni pokretač namjerne kupovine krivotvorina mladi Hrvati navode trošak/priuštivost proizvoda (74%). Dio ispitanika iznosi stajalište da ih ne brine što je riječ o krivotvorini (44%), a trećina priznaje da nisu uočili razliku između originalnog i krivotvorenog proizvoda. Kad se pogledaju rezultati na razini svih zemalja EU-a, udio ispitanika koji su rekli da ne mogu razlikovati originalne i krivotvorene proizvode bio je iznad prosjeka u dijelovima istočne Europe – posebice u Hrvatskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj, ali i u Švedskoj.

Dodajmo kako je Europski parlament u studenom prošle godine usvojio izvješće kojim se želi pojačati mjere za zaštitu intelektualnog vlasništva, uzimajući u obzir važnost oporavka europskog društva i gospodarstva od COVID-19, a u svibnju su donijeli i rezoluciju o zabrani ilegalnih prijenosa sportskih događanja.

Linker
10. lipanj 2022 16:24