Konferencija o budućnosti Europe: panel 'Mladi i budućnost rada'

 Josko Ponos/Cropix
BUDUĆNOST RADA

‘Mladi bi trebali biti proaktivniji, više se educirati o mogućnostima koje pruža Europska unija‘

Do 2025. godine mladi imat će na raspolaganju čak 97 milijuna novih radnih mjesta, kazala je zastupnica Glavak
Piše: Ljubica VukoObjavljeno: 12. studeni 2021. 16:41

U sklopu Konferencije o budućnosti Europe Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je u petak u Splitu panel "Mladi i budućnost rada". Razgovaralo se o tome koji su poslovi i vještine budućnosti, na koji se način Europska unija treba prilagoditi aktualnim izazovima i kakve odgovore može u tom kontekstu ponuditi proces Konferencije o budućnosti Europe.

Uvodne govore održali su splitski gradonačelnik Ivica Puljak, zamjenik splitsko-dalmatinskog župana Ante Šošić, te rektor splitskog sveučilišta Dragan Ljutić.

- Veliki sam optimist i mislim da će ovaj svijet biti sve bolji, a taj svijet pripada mladima. Živimo u doba ubrzanja, u doba velikih promjena, doba tehnologija i zelene energije, moramo riješiti neke velike izazove kao što su klimatske promjene i naš suživot sa tehnologijom, a taj svijet pripada mladim ljudima. Mlade treba ohrabriti da oni sudjeluju u društvenim promjenama. Oni će kreirati ovaj svijet u kojem će oni najviše živjeti – poručio je splitski gradonačelnik Puljak.

Zamjenik splitsko-dalmatinskog župana Šošić istaknuo je niz tema koje mlade zanimaju, te ukazao na njihov doprinos na višejezičnoj platformi Konferencije o budućnosti Europe kao i na napore Županije u demografskoj politici, podršci IT sektoru i poduzetništvu kako bi zadržali mlade.

Rektor Ljutić naglasio je kako je Split sveučilišni grad u kojem su vrata Sveučilišta otvorena svim studentima.

image

Ante Šošić, Dragan Ljutić i Ivica Puljak

Josko Ponos/Cropix

Videoporukom obratila se i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica poručivši mladima kako su sudjelovanjem na Konferenciji o budućnosti Europe učinili prvi korak.

Kazala je i kako su mladi motivirani i inspirativni, te da su najmlađi sudionici europskih građanskih panela koji su prve sjednice održali u Strasbourgu tijekom rujna i listopada imali tek 16 godina, ali su ravnopravno raspravljali sa svim starijim generacijama.

Šuica je rekla i kako će se na proljeće iduće godine koja je i Europska godina mladih održati završna konferencija nakon čega će donijeti zaključke.

- Neka se i vaš glas čuje. Budućnost je u vašim rukama – poručila je Dubravka Šuica mladima.

Za vrijeme panela, Sunčana Glavak zastupnica u Europskom parlamentu, jedna od 108 zastupnika zaduženih za Konferenciju o budućnosti Europe, istaknula je da je cilj Konferencije „reafirmirati i reformirati Europu kako bi ona bolje odražavala želje naših građana.“

- Do 2025. godine mladi s kojima danas razmjenjujemo mišljenja imat će na raspolaganju čak 97 milijuna novih radnih mjesta, to se prije odnosi na IT podršku, umjetnu inteligenciju, podatkovne analitičare – kazala je Glavak govoreći o poslovima budućnosti pri čemu je naglasila i kako studijski programi donose inovativni koncept učenja što je jako dobro.

Govorila je i o dosadašnjim prijedlozima i doprinosima procesu Konferencije, te navela kako velik interes postoji za pitanja europske demokracije, klimatskih promjena te snažnijeg gospodarstva.

- Podijelite svoje ideje preko višejezične digitalne platforme ili događanja koja se organiziraju u sklopu Konferencije. U našem fokusu su građani. Voljela bih da se mladi više uključe i zajedno vidimo u kakvoj Europi želimo živjeti – poručila je Sunčana Glavak.

image

Konferencija o budućnosti Europe: panel 'Mladi i budućnost rada'

Josko Ponos/Cropix

Govorila je i o radu europskih građanskih panela ustvrdivši kako su sudionici dobro prihvatili proces. Martina Zvonar iznijela je svoje iskustvo sudjelovanja na panelu naglasivši kako u se u raspravama identificiraju zajednički problemi te nastoji doći do ideja i preporuka koje će biti u korist građana u svim državama članicama.

- Jesu li ideje ostvarive? Neke možda nisu preko noći, ali ima dobrih ideja koje se mogu ostvariti – kazala je Martina Zvonar ocjenjujući zanimljivim i pozitivnim rasprave koje su vodili.

Roko Bogdan, učenik 4. gimnazije u Splitu koja sudjeluje u programu Škola ambasador Europskog parlamenta pohvalio je rad hrvatskih europarlamentaraca istaknuvši njihovu otvorenost i spremnost za suradnju s mladima.

- Ovo je koristan dijalog u turbulentnim vremenima u kojima živimo. Tako će institucije imati priliku donijeti prave odluke i da građani budu zadovoljni – kazao je Bogdan.

image

Konferencija o budućnosti Europe: panel 'Mladi i budućnost rada'

Josko Ponos/Cropix

O izazovima koji se nameću mladima na tržištu rada te o konkurentnosti Europske unije govorili su europarlamentarci Tomislav Sokol i Ladislav Ilčić, poduzetnica Helena Budiša, čelnik Udruge digitalnih nomada Hrvatske Jan de Jong te studentica splitskog Sveučilišta Sara Lucija Dragičević.

Zastupnik Sokol podsjetio je da su tri prioriteta Europske unije kad je riječ o daljnjem razvoju te oporavku od pandemije: zelena tranzicija, digitalizacija te jačanje kapaciteta u zdravstvu. Naveo je kako Hrvatska iz novog EU proračuna i plana oporavka ima na raspolaganju gotovo 25 milijardi eura te se u korištenju toga novca treba voditi navedenim prioritetima.

Zastupnik Ilčić upozorio je na potrebu bolje usklađenosti obrazovne politike odnosno upisnih kvota na fakultetima s potrebama na tržištu rada. Kazao je kako mladi moraju razmišljati o osobnim preferencijama, ali i o društvenim potrebama te o tome na koji način mogu doprinijeti društvu. Govoreći o novim tehnologijama i uporabi umjetne inteligencije, istaknuo je kako će se neminovno automatizirati dio proizvodnje i poslova, te da u tome nema ništa loše, ali da u etičkom smislu odgovornost upravljanja tim tehnologijama uvijek mora biti na ljudima.

-Želim mladima poručiti da u Hrvatskoj imaju perspektivu, da trebaju biti samouvjereni, da trebaju znati što žele i vole raditi, u čemu se žele usavršavati. Mislim da im Hrvatska može pružiti prilike. Hrvatska nije više ograničena samo na hrvatsko tržište već je naše tržište cijela Europa. To znači da bilo koju uslugu ili proizvod mogu jednako pružiti u Hrvatskoj i Europi. Stoga nema potrebe ići vani za raditi svoj biznis, on se može raditi i iz Hrvatske – poručila je Helena Budiša.

- Mladi bi trebali biti proaktivniji, više se educirati o mogućnostima koje Europska unija pruža nama studentima, pratiti trendove na tržištu i pokušati na bilo koji način utjecati na trenutnu situaciju – izjavila je Sara Lucija Dragičević dodavši na upit novinara kako će definitivno ostati u Hrvatskoj.

- Ja sam previše vezana za Split i okolicu. Ima prilika, koliko god je teško naći posao, uvijek se može naći, pogotovo za proaktivne studente, i sama trenutno radim kao studentica i nadam se da ću ostati na toj poziciji. Samo je bitno tijekom studiranja pokušati pronaći neke poslove i na bilo koji način se aktivirati u nekim organizacijama i udrugama ili preko programa – kazala je Sara Lucija Dragičević, studentica Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Panel o mladima i budućnosti rada održan je u partnerstvu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Sveučilišta u Splitu, Hrvatskog sabora, Hrvatske zajednice županija, Grada Splita, Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj te Europe Direct centra u Splitu. Prikupljeni zaključci bit će dio prijedloga što će se objaviti na višejezičnoj digitalnoj platformi Konferencije o budućnosti Europe.

Inače, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizira tematske rasprave u 10 sveučilišnih gradova. Prije Splita i panela o budućnosti rada, u Osijeku je održana rasprava o IT industriji, u Dubrovniku o održivom turizmu, u Rijeci o budućnosti kulture, a u Puli o obrazovanju.

Linker
19. studeni 2021 18:44