Dr. sc. Maja Cukusic sa Katedre za poslovnu informatiku Ekonomskog fakulteta u Splitu

 
 Sasa Buric/Cropix
DIGITALNA TRANZICIJA

Koncept pametnog grada izvrstan je poligon za istraživanja, rezultati se već vide

Grupa istraživača na splitskom Ekonomskom fakultetu provodi projekt "Korisniku orijentiran (re)dizajn procesa i modeliranje informacijskih sustava na primjeru smart city usluga"
Piše: Ljubica VukoObjavljeno: 06. srpanj 2021. 22:35

Prema istraživanjima iz područja digitalne transformacije se posljednjih nekoliko godina okrenuo zapažen broj kolega s Ekonomskog fakulteta u Splitu. Naravno, pristup i problem istraživanja proizlazi često iz njihovog primarnog interesa, pa se tako primjerice kolege doc. dr. sc. Ante Mandić i izv. prof. dr. sc. Daniela Garbin Praničević bave aspektima korištenja pametnih tehnologija u održivom turizmu, a kolegica prof. dr. sc. Marijana Ćurak analizira potencijal interneta stvari u osiguranju, da spomenem samo neke. Na Katedri za poslovnu informatiku istraživačke aktivnosti vezane uz pitanja digitalne transformacije smo jednim dijelom kanalizirali i objedinili kroz projekt uspostave posebne istraživačke grupe. Radi se o projektu "Korisniku orijentiran (re)dizajn procesa i modeliranje informacijskih sustava na primjeru smart city usluga" koji je započeo 1. siječnja 2018. i traje 60 mjeseci. Dakle, projektne aktivnosti bi trebali dovršavati krajem 2022., a grupa će naravno i dalje nastaviti svoj rad.

Kazala nam je to izv.prof.dr.sc. Maja Ćukušić, voditeljica navedenog projekta koji je Hrvatska zaklada za znanost financirala s više od 970 tisuća kuna, a Ekonomski fakultet u Splitu s 270 tisuća kuna. Zahvaljujući tome uspostavljena je istraživačka grupa i opremljen prostor.

Uz istraživače sa splitskog Ekonomskog fakulteta, izv. prof.dr.sc. Vinka Muštru, izv. prof. dr.sc. Maria Jadrića, prof. dr.sc. Željka Garaču te tri doktoranda, na projektu sudjeluju i inozemni istraživači iz Njemačke i Slovenije.

- Motivacija za naša istraživanja proizlazi iz zaista brzog razvoja tehnologija za prikupljanje i obradu podataka u realnom vremenu i rastućeg interesa za istraživanja u području digitalne transformacije poslovanja. Uz to, u svibnju 2017. kada smo predali projektnu prijavu, na popularnosti je počeo dobivati i koncept pametnog grada pa smo procijenili da se radi o izvrsnom poligonu za istraživanja o korisnicima orijentiranom (re)dizajnu procesa i razvoju povezanih, modernih informacijskih sustava – kaže Maja Ćukušić, koja osim u visokom obrazovanju ima iskustvo rada u IT sektoru.

Niz publikacija

Kazuje i kako je ova grupa istraživača prilično aktivna što se tiče broja znanstvenih publikacija koje su proizašle iz projekta u proteklih nekoliko godina, a izniman uspjeh u akademskom smislu postigli su i doktorandi.

- Naš doktorand Dino Pavlić je upravo predao disertaciju na ocjenu, a razvio je model konvergencije upravljanja poslovnim procesima i upravljanja korisničkim iskustvom te ga testirao s jednim poduzećem u Amsterdamu, a potvrdu je tražio i od većeg broja regionalnih stručnjaka. Kako Dino Pavlić dugi niz godina radi upravo na poslovima savjetovanja vezano uz upravljanje poslovnim procesima, tako će svoje rezultate moći i praktično primijeniti i popularizirati. Tea Mijač za nekoliko dana izlaže rezultate glavnog istraživanja, a koji se tiču determinanti uspjeha digitalnih usluga u specifičnom okruženju dok Ivana Ninčević Pašalić planira provođenje istraživanja o e-sudjelovanju s pročelnicima i čelnicima jedinica lokalnih uprava na jesen. Općenito, puno ulažemo u njihov razvoj pa su tako svo troje izlagali na doktorskim radionicama u inozemstvu, a i ugostili smo inozemne istraživače i urednike renomiranih znanstvenih časopisa kako bi im dali povratnu informaciju nakon predstavljanja koncepta njihova doktorskog istraživanja na samom početku projekta – kazuje dr. Ćukušić.

Dodaje i kako su istraživači iz ove grupe organizirali velik broj zanimljivih i dobro posjećenih događanja, a tu je ključnu ulogu imao Vinko Muštra, nedavno izabran za dekana Ekonomskog fakulteta od iduće akademske godine.

- Primjerice, u suradnji s Gradom Splitom organizirao je Zimsku školu "Perspektiva održivog razvoja u urbanim sredinama" za koju je naša studentica, Antonija Buzov, dobitnica Rektorove nagrade za posebna postignuća rekla da je bila od iznimne važnosti za formiranje tima i razvoj rješenja s kojim je kasnije sudjelovala u Ocean Hackathonu. Drugi događaj kojeg bih istaknula je konferencija "Tjedan inovativnih regija u Europi" (Week of Innovative Regions in Europe-WIRE) u studenom 2020. U organizaciji su sudjelovala 4 člana naše istraživačke grupe. Radi se o glavnom forumu europske politike za inovacije i regionalni razvoj. Ova konferencija omogućila nam je potvrdu aktualnosti istraživanja, ne samo tokom čitave konferencije, već i u posebnoj sekciji Innovative Governance Practices in the Public Sector s govornicima iz inozemstva (iz Europske komisije, Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije) i stručnjakom za pametne gradove iz telekom industrije – ističe naša sugovornica.

image
Dr. sc. Maja Cukusic sa Katedre za poslovnu informatiku Ekonomskog fakulteta u Splitu


Sasa Buric/Cropix

Strategija razvoja Splita

Posebno izdvaja i sudjelovanje na projektu izrade "Strategije razvoja grada Splita do 2030. godine". Koordinator projekta izrade Strategije je Vinko Muštra, a istraživači su doprinijeli analizi stanja u segmentu institucionalnih kapaciteta i to upravljanja poslovnim procesima, informacijskim sustavima i e-uslugama uvažavajući razvoj u smjeru pametnih gradova u okruženju. Sada rade na formuliranju ciljeva te predlažu akcije i pokazatelje za praćenje uspjeha realizacije Strategije.

- Iz našeg temeljnog projekta proizašla su i dva povezana, konkretno Erasmus+ Strateško partnerstvo s visokim učilištem iz Turske čiji je cilj razvoj interdisciplinarnog programa o javnom prijevozu u pametnim gradovima s naglaskom na održive i zelene tehnologije. Iz Hrvatske, osim nas sudjeluje i glavni partner iz poslovnog sektora, tim iz poduzeća Atomic Intelligence na čelu s Tomislavom Križanom. Radi se o poduzeću kojem je primarna djelatnost upravljanje, analiza, modeliranje i obrada podataka u bilo kojem obliku i volumenu. Drugi projekt je “Komparativna analiza trendova i faktora uspjeha u razvoju pametnih gradova u Sloveniji i Hrvatskoj” koji provodimo s Ekonomskim fakultetom u Ljubljani. U ljeto 2020. godine smo proveli anketno istraživanje kojim je stavove iskazalo preko 1.200 ispitanika iz različitih dobnih skupina, a ove godine nastavljamo s prikupljanjem podataka kako bi priredili komparativnu analizu – informira nadalje Maja Ćukušić.

Reći će i kako u skladu s trendovima i očekivanjima akreditacijskih institucija, imaju plan uključivanja studenata u ovaj znanstveni rad pa tako mentoriraju ocjenske radove iz područja istraživanja i u suradnji sa studentima objavljuju znanstvene publikacije.

- Posljednji objavljeni rad koji smo pripremili s našom diplomandicom Ivanom Dominiković predstavlja sistematičnu analizu uloge i izazova umjetne inteligencije u pametnim gradovima. Pripremili smo i kurikulum za novi izborni kolegij "Upravljanje pametnim gradovima" na diplomskom studiju. Suradnici u izvedbi kolegija su stručnjaci iz prakse, Marko Bartulović i Tomislav Alujević Grgas iz Split Parkinga – kazuje dr.Ćukušić.

image
Dr. sc. Maja Cukusic sa Katedre za poslovnu informatiku Ekonomskog fakulteta u Splitu
Sasa Buric/Cropix

Smart City Challenge

Na kraju kaže kako joj je osobno jedna od najdražih aktivnosti istraživačke grupe ona koju su osmislili još u svibnju 2017. kada su pisali projektnu prijavu.

- U suradnji sa Studentskim poduzetničkim inkubatorom Fakulteta osmislili smo i svake godine organiziramo događaj Smart City Challenge. Od tada je razvijeno 18 rješenja na razini prototipa za neki od postavljenih izazova pametnih gradova. Sudjelujemo i na Global Entrepreneurship Week (GEW) koji prethodi svake godine spomenutom hackathonu – naglašava Maja Ćukušić, koja će od nove akademske godine biti prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju na splitskom Ekonomskom fakultetu.

Prikazu aktivnosti grupe istraživača s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu kroz projekt "Korisniku orijentiran (re)dizajn procesa i modeliranje informacijskih sustava na primjeru smart city usluga", dodajmo i kako digitalizacija ima ključnu ulogu u svim politikama EU-a.

U planu EU-a za gospodarski oporavak od država članica, kako je navedeno na portalu Europskog parlamenta, zahtijeva se da namijene najmanje 20 posto sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost vrijednog 672,5 milijardi eura za digitalnu tranziciju. U okviru programa ulaganja kao što su Obzor Europa koji je usmjeren na istraživanje i inovacije te Instrument za povezivanje Europe koji je usmjeren na infrastrukturu dodjeljuju se i znatni iznosi za digitalni napredak.

Podsjetimo i da je Parlament u travnju 2021. usvojio program Digitalna Europa, čiji cilj je ulagati u digitalnu infrastrukturu kako bi strateške tehnologije mogle pridonijeti jačanju konkurentnosti Europe, prelasku na zeleno gospodarstvo i osiguravanju tehnološke suverenosti. Uložit će se 7,588 milijardi eura u pet područja: superračunalstvo, umjetna inteligencija, kibersigurnost, napredne digitalne vještine i osiguravanje široke uporabe digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu.

Također, u rezoluciji o oblikovanju politike digitalnog obrazovanja u ožujku ove godine Europski parlament, između ostaloga, potiče države članice da za obrazovanje namijene najmanje 10 posto sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost; ponavlja svoje stajalište i potiče države članice da znatno povećaju javnu potrošnju na obrazovanje, što bi bila potvrda da prepoznaju ključnu ulogu koju obrazovanje ima u poticanju rasta, otvaranju radnih mjesta te jačanju gospodarske i socijalne otpornosti; također podsjeća da je najmanje 20 posto sredstava koja će se osigurati u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost namijenjeno za digitalnu tranziciju i odlučno poziva države članice da sredstva iz Mehanizma iskoriste za jačanje digitalnih kapaciteta obrazovnih sustava i da ulažu u, primjerice, digitalnu infrastrukturu za škole, učenike i ranjive skupine, posebno u isključenim područjima.

Linker
27. srpanj 2021 01:45