“Europska komisija je pokleknula pod pritiskom Francuske i drugih država objavivši skup pravila o održivom financiranju koja će nanijeti ogromnu štetu EU-u i globalnom ekološkom djelovanju”, reagirala je svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) nakon što je Komisija predstavila dopunski delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti radi ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama kojim su obuhvaćene određene energetske djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije.
“Komisija službeno klasificira fosilni plin i nuklearnu energiju kao ekološki održive prema EU taksonomiji - EU-ovom 'vodiču za zelena ulaganja' - unatoč činjenici da fosilni plin stvara ogromne emisije, a nuklearna energija stvara visoko radioaktivni otpad s kojim se i dalje ne znamo nositi”, navode u WWF-u pozivajući Europski parlament i Vijeće, od kojih svaki ima mogućnost glasanja o prijedlogu, da ga odbiju..
Kako navode u WWF-u, prijedlog Komisije ima za cilj razjasniti pojedinosti robusnog akta o taksonomiji EU-a, čiji članak 19. zahtijeva da se kriteriji taksonomije temelje na znanosti, ne daju poseban tretman određenim tehnologijama i da se lako mogu provjeriti. Međutim, novi plinski i nuklearni kriteriji, kako ističu, krše svaki od ovih zahtjeva i stoga nisu u skladu s uredbom.
- Ogroman pritisak omiljenih industrija nekih europskih vlada doveo je do ovog prijedloga. Zakon koji je Komisija usvojila pozicionirala bi europski financijski sustav protiv planeta. Moraju ponovno razmisliti i zadržati plin i nuklearnu energiju izvan taksonomije – izjavila je Ester Asin, direktorica WWF-ovog ureda za europske politike.
U WWF-u navode i kako se Francuska se mjesecima zalagala za uključivanje nuklearne energije kao održive u taksonomiju EU-a. U zamjenu za potporu Poljske, Slovenije, Mađarske, Češke, Slovačke i drugih vezano uz nuklearnu energiju, francuska vlada, naglašavaju, pristala je proaktivno podržati znanstveno neutemeljeno uključivanje fosilnog plina. Njemačka podržava uključivanje plina, ali se protivi nuklearnom. I Hrvatska je među zemljama koje podržavaju uključivanje plina u EU taksonomiju, naveli su.
Istaknuli su i kako je na stranu znanstvenih dokaza stala Španjolska, koja se protivila uključivanju i plina i nuklearne energije, dok se skupina država članica poput Austrije, Danske, Luksemburga i Portugala protivi nuklearnoj. Austrijska vlada je obećala da će postaviti pravni izazov za svaki zakon koji sadrži nuklearnu energiju.
- Europska komisija upustila se u opasan proces inkriminacije s europskim vladama. Konačni plinski i nuklearni kriteriji još su gori nego u nacrtu i ovaj akt se, ako želimo zaštititi vjerodostojnost cijele taksonomije EU, mora odbaciti. U trenucima dok se cijeli svijet suočava s problemom klimatskih promjena, ulaganje u nuklearnu, što zagovara i Slovenija, ili fosilnu energiju, što zagovara Hrvatska, apsolutno je problematično! Niti jedna financijska institucija ne bi smjela koristiti ovaj akt za donošenje odluka o zelenim financijama, jer bi se i dalje izlagale rizicima lažnog zelenog pranja, štete po ugled, neiskoristive imovine i pravnih komplikacija – istaknula je Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
Predstavljajući ovaj akt o taksonomiji iz Europske komisije su istaknuli kako Unija uz velika privatna ulaganja može do 2050. ostvariti klimatsku neutralnost. Cilj je taksonomije EU-a, kako su naveli, usmjeravati privatna ulaganja u djelatnosti potrebne za ostvarenje klimatske neutralnosti.
Taksonomskom klasifikacijom, kako navodi EK, ne utvrđuje se hoće li određena tehnologija biti dio strukture izvora energije u državama članicama. Cilj je, ističu, ubrzati tranziciju primjenom svih mogućih rješenja koja će pomoći ostvarenju klimatskih ciljeva.
Nadalje iz EK navode kako uzimajući u obzir znanstvene savjete i aktualni tehnološki napredak, Komisija smatra da su privatna ulaganja u djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije važna za tranziciju. Izdvojene djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije, ističu, usklađene su s klimatskim i okolišnim ciljevima Unije i omogućit će da se brže napuste onečišćujuće djelatnosti, kao što je proizvodnja ugljena.
- Klimatska neutralnost naša je misija i obveza. Želimo li ostvariti svoje ciljeve za 2030. i 2050., već sad moramo nešto poduzeti. Današnji delegirani akt potpora je pravednoj tranziciji gospodarstva Unije, most prema sustavu zelene energije iz obnovljivih izvora. Njime ćemo ubrzati privatna ulaganja koja su nam potrebna već u ovom desetljeću, povećati transparentnost i objavljivanje informacija, tako da ulagači mogu donositi utemeljene odluke i izbjeći manipulativni zeleni marketing – izjavio je izvršni potpredsjednik nadležan za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis.
Povjerenica za financijske usluge, financijsku stabilnost i uniju tržišta kapitala Mairead McGuinness izjavila je kako je povećanje privatnih ulaganja u tranziciju preduvjet za ostvarenje klimatskih ciljeva.
- Utvrdili smo striktne uvjete jer želimo olakšati financijsku potporu tranziciji i napuštanju štetnih izvora energije kao što je ugljen. Osim toga, nastojimo povećati transparentnost tržišta i time ulagačima olakšati odlučivanje o ulaganjima u djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije – istaknula je Mairead McGuinness.
Ovim aktom u taksonomiju EU-a uvode se dodatne ekonomske djelatnosti iz energetskog sektora. Ispune li jasne i stroge uvjete utvrđene u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe o taksonomiji, određene djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije mogu se, kako je pojašnjeno, smatrati prijelaznim djelatnostima i dodati onima koje su već obuhvaćene prvim delegiranim aktom o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2022.
Za djelatnosti u oba sektora uvjet je da doprinose tranziciji prema klimatskoj neutralnosti, za djelatnosti u sektoru nuklearne energije da ispunjavaju zahtjeve za nuklearnu sigurnost i zaštitu okoliša, a za djelatnosti u sektoru plina da doprinose prelasku s ugljena na obnovljive izvore energije. Na sve te djelatnosti primjenjuju se i specifični dodatni uvjeti, navedeni u dopunskom delegiranom aktu.
Za poduzetnike se uvode specifični zahtjevi za objavljivanje informacija o njihovim djelatnostima u sektorima plina i nuklearne energije. Komisija je, kako su objavili, u cilju transparentnosti izmijenila delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti kako bi ulagači mogli prepoznati prilike za ulaganja u djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije i donositi utemeljene odluke.
Što se tiče daljnjih koraka, iz EK su naveli kako će nakon što se prevede na sve službene jezike Unije, dopunski delegirani akt službeno biti proslijeđen suzakonodavcima na provjeru.
Europski parlament i Vijeće (koji su Komisiji delegirali ovlast za donošenje ovog delegiranog akta) imat će četiri mjeseca za provjeru dokumenta i, budu li to smatrali potrebnim, ulaganje prigovora, kao što je to bio slučaj i s ostalim delegiranim aktima na temelju Uredbe o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti. Obje institucije mogu zatražiti još dva mjeseca za provjeru. Vijeće ima pravo na akt uložiti prigovor pojačanom kvalificiranom većinom, što znači da je za ulaganje prigovora na delegirani akt potrebno najmanje 72 posto država članica (tj. najmanje 20 država članica) koje čine najmanje 65 posto stanovništva EU-a. Europski parlament može uložiti prigovor običnom većinom (tj. najmanje 353 zastupnika) na plenarnoj sjednici.
Nakon isteka razdoblja provjere i ako nijedan suzakonodavac ne uloži prigovor, dopunski delegirani akt stupit će na snagu i počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2023., pojasnili su iz EK.
