ALIBABA

Kina će prisiliti giganta e-trgovine da pokrene vlastitu proizvodnju čipova

Komunistička partija je proizvodnju čipova stavila na sam vrh prioriteta koji bi joj trebali osigurati okončanje ovisnosti o tehnologiji ekonomskih suparnika

Ilustracija

 Friedrich Stark/Alamy/Alamy/Profimedia

Kako bi konačno ispunila neostvareni san da Kina postane suverena tehnološka velesila, vladajuća Komunistička partija počela je sve jače pritiskati diva e-trgovine da se upusti u skup posao dizajniranja vlastitih čipova.

U studenom ove godine, kineska tvrtka internetske trgovina Alibaba otkrila je novi procesor za računalstvo u oblaku. Čip Yitian 710 bit će ugrađen u nove web servere, a posebno je osmišljen za rad s aplikacijama koje koriste umjetnu inteligenciju i upravljaju pohranom podataka. U Alibabi su se fokusirali na dizajniranje procesora Yitian 710, dok su proizvodnju prepustili vanjskim dobavljačima.

Razvoju poluvodiča pridružili su se i kineski tehnološki div Tencent, čije poslovanje između ostalog obuhvaća društvene mreže i videoigre te kineski proizvođač pametnih mobitela Xiaomi. Oni su se obvezali na ulaganje od nekoliko milijardi dolara kako bi ostvarili plan stvaranja računalne tehnologije, čiste energije i drugih tehnologija koje bi Kini trebali donijeti ogromno bogatstvo i globalni utjecaj.

Čipovi igraju sve važniju ulogu u proizvodima od pametnih telefona i automobila do medicinskih uređaja i kućanskih aparata. Nestašica čipova uzrokovana pandemijom u više je navrata zaustavila proizvodnju automobila i dovela do nedostatka zaliha potrošačke elektronike.

Kineska komunistička partija je proizvodnju čipova stavila na sam vrh prioriteta koji bi joj trebali osigurati okončanje ovisnosti o tehnologiji iz SAD-a, Japana i drugih dobavljača koje Peking vidi kao potencijalne ekonomske suparnike.

Ako Kina uspije u svom naumu, to bi moglo dovesti do usporavanja globalne inovacije i globalne trgovine te u konačnici svijet učiniti siromašnijim, upozoravaju politički stručnjaci.

"Samopouzdanje je temelj kineske nacije", izjavio je kineski predsjednik Xi Jinping u govoru objavljenom u ožujku te je pozvao Kinu da postane "tehnološka supersila" kako bi zaštitila "nacionalnu ekonomsku sigurnost".

"Moramo nastojati postati glavni svjetski centar znanosti i vrhunac inovacija", dodao je Xi.

Peking je za sada usamljen u ideji tehnološke neovisnosti, a postoji sve veće šanse da juri prema velikom razočaranju.

Naime, analitičari i ekonomisti smatraju kako, čak i uz velika državna ulaganja, proizvođači čipova i druge tvrtke teško će se natjecati ako se odvoje od globalnih dobavljača naprednih komponenti i tehnologije.

Ako bi se svijet podijelio na tržišta s nekompatibilnim standardima i proizvodima, dijelovi proizvedeni u SAD-u ili u Europi možda neće raditi u kineskim računalima ili automobilima.

"Proizvođači pametnih telefona koji imaju jedan dominantni globalni operativni sustav i dva mrežna standarda možda će morati napraviti jedinstvene verzije za različita tržišta. To bi moglo usporiti razvoj", upozoravaju stručnjaci.

Washington i Peking moraju "izbjeći da se svijet razdvoji", rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres za Associated Press u rujnu.

Kina za sada još uvijek u velikoj mjeri ovisi o uvoznim čipovima. Kineske tvornice sklapaju pametne telefone i tablet računala, ali trebaju komponente iz SAD-a Europe, Japana, Tajvana i Južne Koreje. Čipovi predstavljaju najveći uvoz u Kinu, ispred sirove nafte, s više od 300 milijardi dolara prošle godine.

Kineska užurbanost oko proizvodnje čipova počela je nakon što je Huawei, prvi kineski globalni tehnološki brend, izgubio pristup američkim čipovima i drugoj tehnologiji 2018. zbog sankcija koje je uvela Bijela kuća.

Američki dužnosnici tvrda da Huawei predstavlja sigurnosni rizik i da pomaže Kineskoj komunističkoj partiji u špijuniranju. Tvrtka poriče sve optužbe.

Analitičari pak vjeruju da je Huawei blizu su tome da dostigne Intel, Samsung i Arm u dizajniranju čipova vrhunske kvalitete za pametne telefone. No, kada je riječ o njihovoj izradi, kineske ljevaonice zaostaju i do desetljeća za liderima u industriji, poput tajvanske tvrtke TSMC, koja proizvodi čipove za Apple i druge globalne brendove.

Kina "značajno zaostaje" u alatima, materijalima i proizvodnoj tehnologiji, navodi se u ovogodišnjem izvješću Udruge poluvodičke industrije.

Pekinški budžet za razvoj industrije čipova od 2014. do 2030. iznosi 150 milijardi dolara. Usporedbe radi, TMSC planira potrošiti 100 milijardi dolara u sljedeće tri godine na istraživanje i proizvodnju čipova.

Peking navodno potiče proizvođače pametnih telefona i druge proizvođače da koriste dobavljače unutar Kine, čak i ako koštaju više, ali dužnosnici poriču da se Kina želi odvojiti od globalne industrije.

Washington je prošle godine pojačao pritisak na Huawei zabranivši globalnim ljevaonicama da koriste američku tehnologiju za proizvodnju čipova. Američki dobavljači mogu prodavati čipove Huaweiju, ali ne i za "5G" pametne telefone sljedeće generacije.

Europska unija je rekla da će preispitati strana ulaganja nakon pritužbi da Kina narušava europsko tehnološko vodstvo kupnjom njemačkog proizvođača robota Kuka.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nedavno je govoreći u Europskom parlamentu najavila da Komisija radi na izradi europskog zakona o čipovima. Europarlamentarci su izrazili želju da buduća industrijska strategija EU-a pomogne poduzećima u prevladavanju posljedica koronakrize i suočavanju s digitalnom i ekološkom tranzicijom te se u rezoluciji usvojenoj 25. studenog pozvali Komisiju da revidira svoj prijedlog nove industrijske strategije iz ožujka 2020.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2022 08:07