EUROSTAT

Kako se građani EU zabavljaju na internetu: 75 posto njih čitaju vijesti

Nizozemska prednjači u broju onih koji su igrali ili preuzimali igre na internetu
 Huawei

U protekloj godini 75 posto građana Europske unije u dobi od 16 do 74 godine koji su koristili internet u prethodna 3 mjeseca čitalo je internetske stranice s vijestima, novine i časopise dok je njih 74 posto gledalo televiziju ili video zapise koji se emitiraju putem interneta. Nešto je manje bilo onih koji su Internet koristili za slušanje glazbe (61 posto) te igrice ili preuzimanje igara (34 posto).

Podaci su to koje je objavio Eurostat, europski središnji statistički ured istražujući kako građani koriste Internet, odnosno čime su se najviše zabavljali 2020. na "mreži svih mreža".

Nizozemska i Cipar zabilježili su najveći broj ljudi koji su na internetu pratili TV i video zapise (svaka po 95 posto), slijede ih Finska i Malta (obje po 93 posto). Najniži udjeli u tom pogledu zabilježeni su u Rumunjskoj (37 posto) i Bugarskoj (44 posto). U Hrvatskoj je taj udio iznosio 89 posto.

Nizozemska prednjači i u broju onih koji su igrali ili preuzimali igre na internetu (56 posto), a slijede je Malta i Danska (obje po 47 posto). U Bugarskoj i Poljskoj broj građana zainteresiranih za igrice na internetu u tom razdoblju bio je ispod 20 posto.

Kad je nedavno odgovarala na naš upit o digitalnoj transformaciji, eurozastupnica Sunčana Glavak navela je kako digitalna transformacija na mnogo načina olakšava život, pogotovo kada je riječ o informiranju, ali upravo jednostavnost dolaska do informacija za sobom povlači sve veću potrebu za edukacijom i podizanjem razine medijske pismenosti.

Podsjetila je kako je u 2018. godini agencija IPSOS puls provela istraživanje za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF o medijskoj pismenosti u Hrvatskoj. Rezultati su pokazali da građani Hrvatske razinu svoje medijske pismenosti ocjenjuju prosječnom ocjenom 2,8 od 5. Samo 11 posto građana izjavilo je kako je imalo priliku učiti o vještinama kritičkog sagledavanja medijskog sadržaja, a čak 81 posto građana smatra da se djecu ne podučava dovoljno o utjecaju medija na njih.

Na razini EU zadnjih godina posvećuje se sve više pažnje digitalnom obrazovanja u državama članicama. Pokrenut je niz inicijativa usmjerenih na razvijanje digitalnih vještina. Tako u izgradnji digitalne budućnosti Europe, i Europski parlament nastoji da se europskim programom vještina građanima i poduzećima osigura mogućnost potpunog iskorištavanja tehnološkog napretka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 01:09