Infosit je osnovan 2002 godine, tako da ove godine slavimo jubilarnih 20 godina rada, kaže Goran Mrvoš, direktor i osnivač te porečke IT tvrtke. Kad smo razgovarali o njegovom poduzetničkom putu, na prvo pitanje o tome kako je počeo, odgovara da kad je krenuo vrtjeti film svojeg poduzetničkog puta, shvatio je da je on počao davno prije nego je formalno pokrenuo tvrtku.
- Naime, smatram da se poduzetnički mindset može stvarati i puno ranije, još u djetinjstvu. Tako da bih rekao da je za moje prve poduzetničke korake zaslužan moj pokojni otac, koji me još u osnovnoj školi uputio da krenem raditi “kod privatnika”, te sam koncepte poduzetništva počeo prihvaćati u mladim danima, prvo kao radnik, a kasnije kao student traženjem načina za financiranje studiranja kroz honorarni rad. U tom dijelu puta važno mi je bilo saznanje da ako nešto želiš, trebaš se za to izboriti svojim snagama. Drugi ljudi ti svakako mogu pomoći no ne smiješ računati da će tvoje potrebe drugi ljudi ili organizacije rješavati, a pogotovo ne smiješ druge okrivljivati za vlastiti neuspjeh – kazuje Goran Mrvoš i dodaje:
- Dodatno, kad se dogodi neuspjeh, trebaš ga prihvatiti, iz njega maksimalno naučiti, te što prije krenuti dalje, tražeći nove prilike. Tako na primjer, kad sam početkom devedesetih otišao na ratište, moj poduzetnički pothvat je propao, jer su do mog povratka drugi zauzeli moje mjesto na tržištu, no to mi je stvorilo priliku da se nakon povratka iz Oluje uključim u nešto potpuno novo – Internet revoluciju, koja je i danas osnova poslovanja Infosita.
Od početaka fokus im je, pojašnjava nadalje, na digitalnim poslovnim rješenjima koja podupiru procese marketinga i prodaje, pretežno za turističku industriju (vodeće hotelske kompanije), kao najjaču industriju u Hrvatskoj, no imaju i dugogodišnje klijente u automobilskoj industriji. Dodatno, Infosit ima i rješenje za prodaju na terenu koje se koristi u Hrvatskoj i Sloveniji, te uskoro očekuju prodor i na tržišta u druge zemlje u regiji.
Govoreći o tvrtki, Goran Mrvoš kaže kako Infosit tim čini tridesetak profesionalaca, koji su u stanju isporučiti kompleksna digitalna rješenja.
- Rješenja stvaramo na tri načina. Prvi način je kroz implementaciju i integraciju postojećih sustava, drugi kroz osmišljavanje u potpunosti prilagođenih i izvedenih prema specifičnim potrebama nekog poslovnog procesa, a treći je hibridni način kojim spajamo ono što je optimalno od prva dva načina. Pri tome nam je ključno da nam klijenti podjele svoju poslovnu viziju, jer ih onda možemo voditi, korak po korak, ka prvoj verziji rješenja, koja se ona kroz vrijeme unapređuje prema stalno promjenjivim poslovnim potrebama te se tima stvara dugoročna uspješna poslovna priča – kazuje Mrvoš.
Pitali smo ga i što bi bi na svom poduzetničkom putu izdvojio kao glavne izazove i najvažnija postignuća.
- Na tragu ranije spomenutog brzog učenja, izdvojio bih kako je važno osvijestiti da je samo promjena stalna, što je jedna od fraza koju često spominjem. Okolina se stalno mijenja, te jedino kontinuiranom promjenom i stalnim učenjem, možemo držati korak sa potrebama sadašnjeg trenutka. Pri tome je važno ne zaboraviti i stalno slavljenje uspjeha, jer nam ta energija slavlja treba kako bismo sami sebi dali snagu i potporu da temeljem pozitivnog iskustva iz prošlosti možemo prevladati buduće izazove koji su pred nama. Time ne samo da stalno idemo naprijed, već i uživamo na tom poduzetničkom putu kojim idemo, a koji je veliki dio našeg života. Stoga bih kao glavni izazov, a istodobno i postignuće, izdvojio kvalitetno sljubljivanje privatnih i poslovnih aktivnosti u jedinstveni cuvée života, čijim ispijanjem ostvarujem svoje ljudske, organizacijske i društvene vrijednosti na način da me čine sretnim – ističe Mrvoš.
Korona-kriza izbacila je mogućnosti digitalnih tehnologija u prvi plan. U svim politikama EU-a digitalizacija ima ključnu ulogu. Kako je navedeno na stranicama Europskog parlamenta, digitalna rješenja pružaju važne mogućnosti i ključna su za oporavak Europe i njezin konkurentni položaj u globalnom gospodarstvu. U planu EU-a za gospodarski oporavak od država članica zahtijeva se da namijene najmanje 20 posto sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost za digitalnu tranziciju. Našeg sugovornika pitali smo koliko su hrvatske tvrtke zbog pandemije ubrzale svoju digitalizaciju.
- Nažalost, u hrvatskoj se digitalizacija tijekom pandemije u mnogome svela samo na usvajanje modernih komunikacijskih alata (Zoom, Teams, …) i izrade web shopova, uz rijetke izuzetke koji su stvorili inovativne digitalne promjene svog poslovanja. Razina interne digitalne pismenost kompanija u raznim industrijama, pogotovo kad se radi o digitalnoj transformaciji njihovog vlastitog poslovanja je ostala niska, što pokazuje i istraživanje koje je provela tvrtka Apsolon – kaže Goran Mrvoš.
Naglašava i kako od samih početaka, Infosit kroz projekte aktivno educira klijente o digitalnom poslovanju.
- Pri tome smo u dugogodišnjim poslovnim odnosima klijentima postali pravi partneri koji dijele uspjehe i krize, i koji zajedno uče i razvijaju se. S druge strane, s obzirom na brze promjene u digitalnom okruženju, izazov nam stvara sve veći jaz između kompanija koje žive digitalno na pravi način te se dodatno i samostalno educiraju i prilagođavaju, i onih koje su zapele u prošlosti. Nažalost, one kompanije koje su zapele u prošlosti je sve teže educirati o digitalnoj transformaciji, prvenstveno zbog toga što digitalna transformacija treba započeti kao njihova interna potreba, temeljena na njihovoj strategiji razvoja njihovog proizvoda/usluge, te su tek tada spremni za pomoć od digitalnih stručnjaka kao što je Infosit – ocjenjuje Goran Mrvoš.
Dodaje, kako s druge strane, kompanije koje imaju razvijenu svijest digitalne transformacije, i koje su već sada njihovi klijenti, velikim koracima napreduju te se jaz između transformiranih i ne-transformiranih kompanija povećava.
- Ponekad kompanije koje zaostaju u digitalnoj transformaciji kao razlog spominju investiciju koju je potrebno uložiti u digitalno transformaciju, smetnuvši sa uma da u koliko ne provedu digitalno transformaciju, konkurencija koja to čini će ih pomesti sa tržišta što će u konačni biti „najskuplja“ opcija. Posljedicu toga možemo sagledati i na nacionalno-globalnoj razini, gdje primjećujemo da većina hrvatskih digitalnih kompanija razvija poslovanje kompanijama izvan Hrvatske (ili kompanija u Hrvatskoj ali u stranom vlasništvu). Ova situacija nepokretanja pravovremenog procesa digitalne transformacije će rezultirati da uskoro kompanije i organizacije u Hrvatskoj, koje su zaostale u digitalnoj transformaciji, u momentu kad osvijeste potrebu za transformacijom i prikupe sredstva, neće moći pronaći partnera u Hrvatskoj koji će im pomoći u digitalnoj transformaciji, jer će već raditi za njihovu (stranu) konkurenciju – smatra Mrvoš.
S obzirom da je bio predsjednik sektorskog udruženja u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), pitali smo i što pokazuju analize IT industrije.
- Izvoz IT industrije u 2020. godini premašio je devet milijardi kuna te time dosegao udio od 6,4 posto u ukupnom izvozu Hrvatske. Industrija je zadržala i učvrstila svoj rang na listi najpoželjnijih poslodavaca. Za 35.000 zaposlenih u toj branši prosječna plaća je iznosila 9.000 kuna, što je za gotovo 400 kuna više od prethodne godine. Brojke su to iz posljednje Analize IT industrije koju Hrvatska gospodarska komora i njezino Udruženje za IT sada već tradicionalno pripremaju. Rezultati su dosljedno izvanredni i kada ih usporedimo s ostalim gospodarskim granama, a posebice kada uzmemo u obzir pandemijske okolnosti u kojima su posljednje brojke nastale – kaže Mrvoš.
Što je ključno za jačanje ICT sektora? Na to pitanje odgovara kako smo jedna od rijetkih zemalja u regiji sa dva unicorna, imamo kvalitetnu servisno orijentiranu IT industriju, startup scenu koja stvara neke nove globalne proizvode.
- Kad se uvrštavanjem digitalne industrije kako strateške industrije u strategiji pametne specijalizacije otvori prilika za povoljno financiranje razvoja digitalnih produkata i njihov plasman na globalno tržište, to će biti ključno, te vjetar u leđa našem ICT sektoru – smatra Goran Mrvoš.
A na pitanje kako povećati broj zaposlenih u ICT sektoru s obzirom da još uvijek nedostaje kadra iako taj broj raste, kratko odgovara:
- Imigracija, prekvalifikacija, motivacija djece.
