Luka Sučić dobro je poznato ime na startup i blockchain sceni. Poduzetnik s međunarodnim iskustvom koji aktivno radi na razvoju proizvoda i ekosustava. Razgovarali smo na meetupu NEARbySplit, službenom popratnom događanju BlockSplit konferencije, čijoj organizaciji je i sam doprinio kao član Upravnog odbora krovne udruge za blockchain i kriptovalute UBIK, te kao jedan od savjetnika regionalnog huba NEAR Balkans.
- BlockSplit je jedna divna domaća, hrvatska priča koju su 2018. pokrenuli Tomislav Mamić i Antonio Perić-Mažar. To je bila jedna od prvih konferencija o kriptovalutama i blockchain tehnologiji na kojima sam sudjelovao. Bio sam i na nekoliko stranih, ali ova mi je zapela za oko. Bila je mala, 200-njak, 300-njak ljudi, ali je imala fenomenalnu energiju. Ljude koji su tamo došli nije zanimala špekulativan strana već ih je zanimala tehnologija. Tu sam upoznao prekrasne ljude koji su sada svjetske face, normalno smo se družili i čuo sam zanimljive govornike i cijela stvar je u Hrvatskoj eskalirala, bar tada. I onda 2020. i 2021. zbog korone nije toga bilo. Prošle godine smo mi iz UBIK-a odlučili pomoći dečkima da ove godine to organiziraju. Htjeli smo replicirati tu malu divnu konferenciju koju je praktički organizirala sama zajednica. I eto, danas smo tu – kazao nam je Luka Sučić.
Govoreći o BlockSplit konferenciji koja se odvija ovog tjedna, u utorak i srijedu na čak tri pozornice, Luka kazuje i kako je na radionicama u ponedjeljak bilo 100 ljudi, ujutro do 9 do pet popodne, učili su svašta, od programiranja do pravnog aspekta blockchaina.
- U službenom dijelu konferencije koji traje dva dana, mala konferencija je prerasla u konferenciju s više od 600 ljudi. To je premašilo sva naša očekivanja. Očekivali smo kako će biti dosta manje ljudi s obzirom na predsezonu i smirivanje, ispuhavanje tržišta kriptovaluta - ističe.
Na pitanje o blockchain sceni u Hrvatskoj, odgovara kako je poprilično zanimljiva.
- Prije nekoliko godina, 2017., 2018, bila je dosta siromašna, bila je par šačica entuzijasta i hrpa špekulanata. Sad se počela pojavljivati ogromna količina ljudi koji zaista rade nešto, da li programera, da li onih koji imaju vlastiti projekt...Ono što me najviše iznenadilo je kako postoji jako puno Hrvata koji rade u svjetskim, vrhunskim blockchain protokolima. NEAR je jedan od njih, u njemu radi puno Hrvata i ljudi s područja regije. Uvijek kad treba nekoga zaposliti traže kolege s kojima su nekad radili, kojima vjeruju i cijela situacija se širi u tom smjeru – kaže Luka.
Dodaje i kako su kriptovalute osnovni dio, ali kad je riječ o blockchainu postoje brojne aplikacije i protokoli za koje ne trebaju tokeni i kriptovalute nego se koriste na drugi način.
Zanimalo nas je i njegovo mišljenje o regulaciji. Kako je navedeno na stranicama Europskog parlamenta, EU radi na donošenju novih propisa kako bi se bolje iskoristile mogućnosti kriptovaluta i ograničili rizici. Riječ je o Uredbi o tržištima kriptoimovine (MiCA). Zastupnici su pregledali i izmijenili prijedlog Komisije i u ožujku 2022. odlučili započeti pregovore o konačnoj verziji ovih pravila s državama članicama EU-a u Vijeću.
- Organizirali smo okrugli stol u Splitu na kojem su bili prisutni predstavnici Hrvatske narodne banke i Hanfe, te i iz mađarske centralne banke. Razgovaralo se o potrebi da se tržište kriptovaluta regulira do određene granice. Europa već ima nekoliko regulatornih okvira, jedan od njih je MICA, ali jedna od stvari je da regulacija donosi određeno usporavanje. Donosi određenu dozu sigurnosti, ali i usporavanje, a blockchain je iznimno brz inovacijski ciklus koji donosi jako puno efikasnih, dobrih, pametnih stvari, u isto vrijeme toliko i zloupotreba. Iz moje perspektive jako je bitno imati dobar balans između regulacije, ne pokušavati regulirati na neprirodan način, nego na prirodan tako da se poštuju inovacijski ciklusi, da se poštuje ta brzina kojom se blockchain razvija i tehnologija koja može to raditi na pravi način. Dio konferencije je tome posvećen i to je nešto što ćemo u idućim godinama često slušati. Pogotovo kad se tržište ispuše, dolaze regulacije, gleda se kakve su bile zloupotrebe, kako se to moglo poboljšati, na koji način se to moglo spriječiti – ističe Luka Sučić.
