Novo istraživanje Eurobarometra o znanju i stavu europskih građana prema znanosti i tehnologiji pokazuje da velika većina građana EU-a smatra da je ukupni utjecaj znanosti pozitivan te da će razvoj tehnologije pozitivno utjecati na naš život u sljedeća dva desetljeća.
Čak devet od 10 građana EU-a smatra da je ukupni utjecaj znanosti i tehnologije pozitivan, a od tehnologija koje očekuju da će imati pozitivan učinak na naš način života u sljedećih 20 godina su solarna energija (92%), cjepiva i suzbijanje zaraznih bolesti (86%), te umjetna inteligencija (61%).
Rezultati otkrivaju visoku razinu interesa za znanost i tehnologiju (82%) i želju građana da saznaju više o tome na mjestima poput vijećnica, muzeja i knjižnica (54%).
Što se tiče područja na koje će istraživanje i inovacije najviše utjecati, ispitanici najčešće spominju zdravstvenu i medicinsku skrb te borbu protiv klimatskih promjena.
Ovi su rezultati u skladu s rastućim interesom za nova medicinska otkrića, koji je od 2010. porastao sa 82% na 86%.
Povjerenica za inovacije, istraživanja, kulturu, obrazovanje i mlade, Mariya Gabriel, smatra da je opći pozitivan stav prema znanosti i tehnologija ohrabrujuć jer su znanost i tehnologija ključni za odgovor na koronavirus, klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti i niz drugih hitnih izazova.
"Istodobno, moramo odgovoriti na zabrinutost građana da koristi znanosti i tehnologije nisu jednako raspoređene. Moramo posvetiti više pažnje rodnoj dimenziji u sadržaju istraživanja i istražiti kako se istraživanje i inovacije mogu provoditi uz veće sudjelovanje građana i drugih dionika", izjavila je Gabriel.
Istraživanje Eurobarometra također otkriva nove izazove za istraživanje i inovacije. Mnogi građani EU-a misle da znanost i tehnologija uglavnom pomažu poboljšati živote onih koji su već u boljem položaju (57%) i ne obraćaju dovoljno pažnje na razlike između potreba žena i muškaraca (23%). Više od polovice smatra da su istraživači u Kini (58%), SAD -u (57%) i Japanu (54%) ispred znanstvenika Europske unije u smislu znanstvenih otkrića.
Također, više od dvije trećine (68%) smatra da bi se znanstvenici trebali miješati u političke rasprave kako bi se osiguralo da se u odlukama uzimaju u obzir znanstveni dokazi.
Većina građana EU-a se o razvoju znanosti i tehnologije informira putem televizije (63%), zatim slijede društvene mreže i blogovi (29%) te internetske ili tiskane novine (24%). Velika većina (85%) smatra da je interes mladih za znanost bitan za budući prosperitet.
Gotovo tri četvrtine (72%) ispitanika smatra da bi vlade trebale osigurati da nove tehnologije budu od koristi svima, a više od tri četvrtine (79%) smatra da bi vlade trebale natjerati privatne tvrtke da se uhvate u koštac s klimatskim promjenama.
Europski parlament pokrenuo je 2007. godine posebnu seriju istraživanja u sklopu Eurobarometra. Ta istraživanja obuhvaćaju širok raspon tema i usredotočena su na predodžbe i očekivanja građana u vezi s djelovanjem EU-a i glavne izazove s kojima se Unija suočava.
Ovo istraživanje Eurobarometra najveće je do sada o znanosti i tehnologiji po broju sudionika (37 103 ispitanika) i anketiranih zemalja (38 zemalja, uključujući države članice EU, zemlje proširenja EU, zemlje EFTA -e i Ujedinjeno Kraljevstvo).
Od 27 država članica, Hrvatska, Bugarska i Austrija su zemlje u kojoj je najmanji broj ispitanika izrazio želju za učenjem o znanstvenim dostignućima (41%). Hrvati su također kao glavnu prepreku za bavljenje znanošću i tehnologijom naveli nedostatak interesa (čak 44%).
Što se tiče vjere u teorije zavjere, istraživanje je ispitivalo vjerovanje u dvije tvrdnje - "Lijek za rak postoji, ali je javnosti skriven zbog komercijalnih interesa" te „Virusi su proizvedeni u državnim laboratorijima kako bi kontrolirali našu slobodu”.
Čak 50 posto Hrvata odgovorilo je da je tvrdnja da su virusi proizvedeni u vladinim laboratorijima kako bi kontrolirali našu slobodu točna. 28 posto ispitanika je reklo da ta tvrdnja nije točna, a 22 posto je izjavilo da ne zna odgovor.
U tvrdnju da je lijek za rak postoji, ali je skriven od javnosti komercijalnim interesom vjeruje 38 posto Hrvata. 35 posto smatra da je ta tvrdnja netočna, a 27 posto je izjavilo da ne zna odgovor.
Ispitanici iz Hrvatske su također izrazili nepovjerenje u pozitivne učinke novih tehnologije. Hrvatska spada u zemlje s najmanjim brojem ispitanika koje se slažu s tvrdnjom da će solarna energija, biotehnologija i genetički inženjering imati pozitivan utjecaj na naš način života u sljedećih 20 godina.
Istraživače je nadalje zanimalo mišljenje ispitanika o suradnji u istraživanju. S tvrdnjom "morali bismo entuzijastično surađivati s ostatkom svijet i ne izolirati se" slaže se samo 54 posto Hrvata, dok čak 46 posto smatra da nam "organizirani kriminal i terorizam ugrožavaju živote i od njih se hitno moramo zaštititi". U prosjeku, 70 posto građana EU-a vjeruje u tvrdnju o suradnji, dok gledište da nam organizirani kriminal i terorizam ugrožava živote dijeli 29 posto građana Europske unije.
