TOMISLAV BRONZIN

Inovatorstvo je pokretač gospodarskog prosperiteta; kultura inovacija stvara se od malih nogu

Od samog početka naše proizvode osmišljavamo za globalno tržište, kaže vlasnik tvrtke CITUS koja je osvojila 87 nagrada za inovacije

Tomislav Bronzin, osnivač i direktor IT tvrtke CITUS
 

 Ivana Nobilo/Cropix

Inovacije imaju sve važniju ulogu u našem gospodarstvu. One su korisne potrošačima i radnicima u Europskoj uniji. Nužne su za stvaranje boljih radnih mjesta, za izgradnju ekološki osvještenijeg društva, za unaprjeđenje kvalitete života, ali i za održavanje konkurentnosti EU-a na svjetskom tržištu.

Istaknuto je to u članku objavljenom na stranicama Europskog parlamenta, o inovacijskoj politici EU-a čija je važnost prepoznata, kao i povezanost s drugim politikama EU-a poput politike zapošljavanja, tržišnog natjecanja, okoliša, industrije i energije.

Europski parlament je u travnju 2021. odobrio ključni istraživački program EU-a Obzor Europa za financiranje istraživanja i inovacija s proračunom većim od 95 milijardi eura za razdoblje 2021.-2027. godine. Glavni su ciljevi jačanje znanosti i tehnologije, poticanje industrijske konkurentnosti i provedba ciljeva održivog razvoja u EU-u.

Tomislav Bronzin, osnivač i direktor zagrebačke tvrtke CITUS, s više od 80 nagrada za inovacije, svakako je osoba koja itekako ima što reći kad je riječ o inovacijama i radu inovatora. CITUS svoj rad bazira i na pet vlastitih patenata s područja ICT-a.

Na početku Tomislava Bronzina pitali smo kako nastaju inovacije, što ga motivira i tko je sve uključen u razvojni tim.

- Mi, tvrtka CITUS, smo poznati po inovacijama i iznimno mi je drago da smo kao takvi prepoznati. U 23 godine postojanja tvrtke osvojili smo 87 međunarodnih nagrada za inovaciju. Mene i moj tim motiviraju znatiželja, nove tehnologije i izazov kako napraviti nešto novo ili poboljšati postojeće. Njegujemo razmišljanje na drugi način, nekonvencionalno, „out of the box“. Ne bojimo se eksperimentirati i isprobavati. Ne bojimo se kada nešto ne bude onako kako smo zamislili. To nas motivira na novi pristup.

Tim sačinjavaju osobe različitih profila, znanja i iskustva no svi su visokoobrazovani, neki su došli direktno s fakulteta, a neki iz međunarodnih kompanija s velikim međunarodnim iskustvom. Developeri, dizajneri, ekonomisti, komunikolozi, matematičari, liječnici, psiholozi, antropolozi….samo su neki od njih, a sve ovisi o projektu na kojem radimo.

Danas svi govore o inovacijama no, koliko vidim, jako malo njih doista i razumije o čemu se radi. Nažalost, vjerojatno je to jedan od razloga zašto se još uvijek ne prepoznaju potencijali i mogućnosti inovacija u primjeni u svakodnevnom životu, a posebno u gospodarstvu. Postoje zemlje koje izuzetno potiču inovacije i odmah ih primjenjuju u gospodarstvu, i te zemlje bilježe gospodarski rast. Kod nas sve to dugo traje, procesi su spori, ali stvari se, ipak, mijenjaju nabolje.

Imam priliku putovati svijetom, iako u ove zadnje dvije godine manje, i nevjerojatno je kakve se stvari rade u svijetu. Kultura inovacija stvara se od malih nogu. Ovo što se kod nas događa su većinom izolirani slučajevi pojedinaca. To je naša volja, želja, strast i vizija koju imamo.

image

Tomislav Bronzin

Ivana Nobilo/Cropix

Često je inovatorima problem komercijalizacija inovacija. Kakva je situacija u ICT sektoru u tom pogledu? Kakvo je Vaše iskustvo?

- Nije dovoljna samo ideja. Od ideje, preko inovacije pa do komercijalizacije je jako dug, trnovit i neizvjestan put. Ne postaju sve ideje inovacije. Mi smo živi dokaz toga. Naime, iako je IT industrija žilavija i prosperitetnija od ostalih industrija, kako bi stvorili nove inovativne proizvode, koje će biti teško brzo kopirati od strane drugih tvrtki, potrebno je veliko ulaganje u istraživanje i razvoj (R&D).

Ljudi često imaju dojam da je nešto napravljeno u par mjeseci, da je to nama samo klik-klik, no to nikada ne bi bilo moguće bez onog prethodnog rada koji je trajao puno dulje. A onda na red dolazi komercijalizacija. Nažalost, u Hrvatskoj je dosta veliki problem u komercijalizaciji inovacija, primarno iz razloga što je lokalno tržište jako malo a i tržište visoko-rizičnog kapitala je nerazvijeno i donedavno nepostojeće. To znači da se komercijalizacija mora raditi korištenjem internih resursa (sredstava), a kako su oni uvijek ograničeni, jako je bitna pomoć strukturnih europskih fondova.

To je samo po sebi doista veliki izazov no prednost CITUS-a je to što imamo rješenja koja su puno naprednija od postojećih. Od samog početka postojanja tvrtke naše proizvode osmišljavamo za globalno tržište, što, s jedne strane, predstavlja veći izazov, ali s druge strane stvara veći potencijal za komercijalizaciju tih proizvoda.

Npr. jedan od naših zadnjih inovativnih proizvoda BookMedia.app, globalnu multimedijsku platformu, razvijenu zajedno s tvrtkom Felix Liber, od početka razvijamo za svjetsko tržište i nudimo izdavačima knjiga od Europe do SAD-a. To je platforma koja omogućava potpuno novi doživljaj i interakciju između knjige i čovjeka na način da tradicionalno iskustvo čitanja knjige obogaćuje i proširuje s implementacijom različitih multimedijalnih elemenata.

Kupci, odnosno čitatelji knjiga, mogu doživjeti novo iskustvo čitanja knjige, na vrlo jednostavan način, upotrebom pametnog telefona ili tableta. Potrebno je usmjeriti kameru uređaja prema listovima knjige, fokusirati dio stranice koji BookMedia.app prepozna, te korištenjem proširene stvarnosti (AR), na istom ekranu gdje se vidi slika tog dijela stranice, se prikazuje multimedijski sadržaj tog predmeta/slike i to: zvuk i/ili video materijal i/ili slika i/ili tekst i/ili poveznica na sadržaj itd .

Potencijal inovacije koju donosi BookMedia.app je u tome da izdavačima knjiga omogući dodavanja multimedijskih sadržaja na različite knjige/naslove, kako na postojeća tako i na nova izdanja knjiga, bez potrebe za tehnološkim znanjem ili angažiranjem IT stručnjaka. Izdavači ne moraju investirati u istraživanje i razvoj takve platforme, nego jednostavno iznajme BookMedia.app digitalnu platformu i odmah počnu ostvarivati prihode.

Inovatorstvo je veliki pokretač gospodarskog prosperiteta cijele zemlje. Važnost inovacija u suvremenim nacionalnim gospodarstvima ima ključnu ulogu za društveni i gospodarski razvitak. Ulaganje u inovacije u neposrednoj je vezi s rastom BDP-a i prilagodbi, gospodarstva svim aktualnim zahtjevima svjetskog tržišta.

image

Tomislav Bronzin

Ivana Nobilo/Cropix

CITUS ste osnovali prije više od 20 godina. Kad se osvrnete na put koji ste prošli, što biste izdvojili kao najznačajnije u smislu izazova i postignuća?

- Najznačajnije postignuće je moj tim s kojim godinama radim, a tu su onda sva naša rješenja/inovacije. Izuzetno mi je drago što sam imao veliku podršku svoje obitelji, prijatelja i učitelja. Imao sam sreće da sam naišao na odlične mentore, a posebno mi je drago što sam imao sreće imati potporu kolega iz zajednice inovatora poduzetnika iz tvrtki u Tehnološkom parku Zagreb. To nisam nikada zaboravio, pa sam danas i ja u ulozi mentora, prvo kao jedan od osnivača Zajednice Microsoft sistemskih i razvojnih inženjera u Hrvatskoj, kasnije u Europi.

Ponosan sam i na to što je naš CITUS-ov tim razvio sustav upravljanja inovacijama, koji omogućava svim članovima tima da inoviraju, ali isto tako da one najbolje inovacije komercijaliziramo kroz inovativne, globalno konkurente proizvode poput [email protected] Motion Smart Customer/Human Engagement – Digital Platform with Gesture Controlled User Interface & Augmented Reality. Radi se o digitalnoj platformi za upravljanje računalnim korisničkim sučeljem pokretima ruke/tijela, bez potrebe da se dodiruje bilo ekran, bilo neki uređaj poput tipkovnice ili miša, a što se pokazalo jako bitno za sva rješenja koja trebaju biti primjenjiva u slučaju globalnih zdravstvenih ugroza poput COVID-19 pandemije.

Naglasio bih i vrlo bitne inovacije koje omogućuju naprednu, personaliziranu komunikaciju između čovjeka i računala, posebno danas u doba COVID-19 kada je velika opasnost od otuđivanja ljudi. Radi se o inovacijama koje omogućavaju stvaranje konteksta komunikacije, kroz automatsko prepoznavanje spola, dobne grupe i emocija osobe koja komunicira s računalom kojim upravlja umjetna inteligencija (AI).

image

Tomislav Bronzin

Ivana Nobilo/Cropix

Nositelj ste prestižne počasne titule Microsoft Regional Director. Kako se osjećate u toj ulozi i koja Vam je zadaća?

- Sretan sam što je Microsoft i globalna Microsoft zajednica prepoznala širinu mojeg djelovanja, te moje aktivnosti oko promicanja kulture znanja i njenog dijeljenja kako u poslovnom tako i u tehnološkom okruženju. Zadovoljstvo mi je i velika odgovornost 13 godina biti jedan od 150 stručnjaka u čitavom svijetu koji nose titulu Microsoft Regional Direktor.

Ona mi omogućuje puno važnije stvari, npr. da kao jedan od rijetkih globalnih IT stručnjaka i poduzetnika, utječem na stvaranje čitavih strategija u osmišljavanju novih Microsoftovih IT platformi i alata, da prenosim Microsoftovim timovima potrebe razmišljanja tvrtki, organizacija i javne uprave.

Kao odličan poznavatelj globalne ICT industrije, te ICT platformi i alata Microsofta i njegovih konkurenata, savjetujem uprave korporacija, tvrtki i organizacija oko strateške uloge ICT-a i pomažem im oko projekata digitalizacije i digitalne transformacije. Direktno ili kroz rad u strukovnim udruženjima savjetujem tijela javne uprave oko strateških odrednica za postavljanje okvira za brži rad ICT industrije, ali i postavljanje ICT infrastrukture za unaprjeđenje poslovanja drugih industrija, posebno s naglaskom na kreativno i inovativno društvo.

Uz tu titulu, koja pokriva široku lepezu specijalizacija i tehnologija, 17 godina za redom nositelj sam i počasne titule Microsoft Most Valuable Professional, koja je priznanje za uže, vertikalno područje. Nju sam dobio za područje primjene Microsoft tehnologije u hibridnom radnom okruženju, suradnji, planiranju, upravljanju dokumentima i računalne sigurnosti Microsoft Office 365 Apps & Services. To je priznanje za rad u zajednici i dijeljenje znanja kako sa stručnjacima tako i sa potpunim početnicima. Veseli me kada mogu znanje koje imam podijeliti s drugima i motivirati ih da više uče i rade u tom području.

image

Tomislav Bronzin

Ivana Nobilo/Cropix

Bili ste direktor prvog Microsoft inovacijskog centra u Europi. Na koji način djeluju inovacijski centri?

- Microsoftov inovacijski centri imaju ulogu osigurati infrastrukturu i resurse, potrebne IT tvrtkama, timovima i studentima, za stvaranje inovativnih novih proizvoda i usluga te njihovo predstavljanje tržištu. Omogućavaju pristup cijelom nizu različitih programa i pružaju velike mogućnosti svima i to doslovno od samih početnika pa sve do vrhunskih stručnjaka. To je mjesto stjecanja novih znanja i iskustava.

Konkretni način implementacije i djelovanja Microsoft inovacijskih centara se razlikuje od zemlje do zemlje. Sretan sam što sam s svojim timom pomogao pokrenuti prvi takav centar u ovom dijelu Europe, u Varaždinu 2005. godine, te ga vodio tri godine. Nakon toga sam sudjelovao u pokretanju još 10 Microsoftovih inovacijskih centara, od kojih su neki još uvijek aktivni poput onog u BIH, Armeniji, Moldaviji, Albaniji, Malti itd. U Hrvatskoj su otvorena još dva centra i to u Splitu 2010. i Osijeku 2013. godine.

Ti centri su odigrali veliku ulogu u poticanju inovacija u ICT tvrtkama, ali i njihovom organizacijskom i poslovnom sazrijevanju. Pomogli su u ciljanom usavršavanju i prekvalificiranju djelatnika ICT tvrtki, kao i stjecanju kompetencija i iskustva studentima informatičkih fakulteta (od kojih su važni bili FOI Varaždin, FESB Split i ETF Osijek), kao i osobama koje su se educirale iz drugih struka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. kolovoz 2022 03:05