Ilustracija
 
 Danijel Soldo/Cropix
Jaz u istraživanjima

Inovacijski semafor: Švedska je i dalje na samom vrhu, pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Zemlje su svrstane u četiri skupine ovisno o rezultatu izračunatom na osnovi 32 različitih indikatora
Piše: Iva BadanjakObjavljeno: 12. srpanj 2021. 16:23

Europska komisija nedavno je objavila novi inovacijski semafor koji pokazuju gdje pojedina europska država i regija stoje po pitanju inovacija.

Švedska je i dalje na samom vrhu, a slijede ju Finska, Danska i Belgija. Prema analizi Komisije, najbolje regije za inovatore su Stockholm u Švedskoj, Etelä-Suomi u Finskoj i Gornja Bavarska u Njemačkoj.

U razdoblju od 2014. do 2021., Hrvatska je doživjela opći rast inovacijskih performansi od čak 21,5%. Samo pet država EU-a je u tom razdoblju zabilježilo veći rast od Hrvatske - Estonija, Cipar, Litva, Italija i Grčka. U prosjeku, uspješnost u području inovacija u Europi je porasla za 12,5% od 2014. godine.

Hrvatska je svrstana u grupu tzv. "inovatora u nastajanju", država članica koja pokazuju razinu uspješnosti manju od 70% prosjeka EU-a. U toj grupi su redom države srednje i jugoistočne Europe – Bugarska, Mađarska, Slovačka, Rumunjska, Poljska, ali i Latvija.

Inače, zemlje su svrstane u četiri skupine ovisno o rezultatu izračunatom na osnovi 32 različitih indikatora (digitalizacija, korištenje ICT-a, intelektualno vlasništvo, ulaganja u javni i poslovni sektor, ekološka održivost...) i prosječnoj stopi rasta inovacijskih performansi. Dakle, osim "inovatora u nastajanju" u kojoj je Hrvatska i "lidera inovacija" koje predvodi Švedska, tu su još "snažni inovatori" (Njemačka, Francuska...) i "umjereni inovatori" (Portugal, Slovenija...).

Inače, Hrvatska je zabilježila najveću stopu porasta inovacija u svojoj skupini – sve države inovatora u nastajanju, osim Poljske koja ima rast od oko 15 posto, su debelo ispod europskog prosjeka od 12,5 posto.

Sve države-inovatori u razvoju su ispod prosjeka EU-a u učinku korištenja ICT-a, od kojih Hrvatska pokazuje najbolje rezultate. Također, inovatori u nastajanju zauzimaju posljednjih šest mjesta na ljestvici učinka inovacija na zapošljavanje, jedino Hrvatska ima relativno dobre rezultate.

Kad se pogleda indikator digitalizacija, u usporedbi s 2020., 24 države članice bilježe poboljšanje, s najvećom stopom povećanja izvedbe u Hrvatskoj (46,2%) i Cipru (31,7%). Učinak je opao samo u Slovačkoj (10,5%).

Analiza pokazuje da Hrvatska najbolje rezultate pokazuje u udjelu malih i srednjih poduzeća koja uveli su inovacije na tržište ili u okviru svojih organizacija, korištenju informacijskih tehnologija, suradnji između inovacijskih tvrtki te istraživačkoj suradnji između privatnog i javnog sektora. S druge strane, Hrvatska ima ispodprosječni udio poduzeća koja su uvele inovaciju u poslovnom procesu te pokazuje ispodprosječne rezultate u vezi s klimatskim promjenama.

Na globalnoj razini, EU ima bolje rezultate od Kine, Brazila, Južne Afrike, Rusije i Indije. Međutim, mnoge države i dalje su uvelike naprednije od EU u području inovacija, poput Južne Koreje, Kanade, Australije, SAD-a i Japana.

Europski parlament zalaže se za snažnije ulaganje u istraživanje i inovacije među državama članicama. Europski parlament smatra kako bi države članice trebale povećati javne izdatke za istraživanje i razvoj s 0,81% na 1,25% BDP-a do 2030. godine.

EU je prije dva desetljeća postavila cilj ulaganja za istraživanje i razvoj od 3% za sve države članice, ali do sada su taj postigle samo tri zemlje (Austrija, Švedska i Finska).

Od 2010. ulaganja u istraživanje i razvoj porasla su za 1,3% u cijeloj Europskoj uniji, ali bloku još uvijek nedostaje 110 milijardi eura do cilja od 3% BDP-a.

Novi Europski istraživački prostor (EIP) kojeg su zastupnici Parlamenta donijeli u srpnju ponovno uspostavlja cilj od 3%, ali uključuje i obveze reforme nacionalnih istraživačkih sustava, poboljšanja prilika za karijeru istraživača i povećanja nacionalnog javnog financiranja istraživanja i tehnološkog razvoja zajedničkih programa i partnerstava EU-a sa sadašnje razine od nešto manje od 1% na 5% .

Parlament je još jednom upozorio da EU treba raditi na premošćivanju inovacijskog jaza, odnosno trebali bi više ulagati u znanstvenike i inovatore jugoistočne Europe.

Jaz u istraživanjima i inovacijama i dalje postoji, uglavnom zato što mnoge države članice ne ulažu dovoljno novca u nacionalne projekte i ne iskorištavaju u potpunosti prednosti regionalnih fondova EU-a i novoosnovanog fonda za oporavak i otpornost, ističu zastupnici.

"Jedan od ključeva uspjeha značajne povećane javne potrošnje na istraživanje i inovacije jest u integraciji različitih europskih i nacionalnih privatnih izvora financiranja", rekao je tijekom debate u Strasbourgu predsjednik parlamentarnog Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Cristian Bușoi. "Razlike između ulaganja u istraživanje i razvoj između država članica trebaju se smanjiti", naglasio je za kraj.

Linker
15. studeni 2021 00:07