PODACI EUROSTATA

Industrijska proizvodnja u eurozoni potonula najsnažnije od vremena korona lockdowna

Na razini EU-a industrijska proizvodnja smanjena je u ožujku 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. To je ujedno i najveći pad od veljače prošle godine

Ilustracija

 Peter Banos/Alamy/Alamy/Profimedia

Europska industrijska proizvodnja u ožujku, prvom mjesecu ruske invazije na Ukrajinu, bilježi najveći pad u posljednjih godinu dana.

Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je u eurozoni industrijska proizvodnja potonula za 1,8 posto, najsnažnije od travnja 2020., kad su vlade uvele stroge mjere zatvaranja kako bi spriječile širenje koronavirusa.

Na razini EU-a industrijska proizvodnja smanjena je u ožujku 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. To je ujedno i najveći pad od veljače prošle godine.

Najsnažnije je na oba područja u ožujku pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,6 posto u EU i za 2,7 posto u eurozoni.

Oštro je pala i proizvodnja intermedijarnih dobara (ona dobra koja se koriste u proizvodnji drugih dobara ili sirovine), za 1,4 posto u EU te za dva posto u eurozoni.

Što se tiče rasta proizvodnje, najveća je na razini EU-a zabilježena u energetskom sektoru za 1,3 posto, dok je u eurozoni porasla samo proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, i to za 0,8 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u ožujku pala za 2,6 posto na mjesečnoj razini, najsnažnije od početka pandemije. Time je Hrvatska u rangu s Austrijom, koja je zabilježila pad proizvodnje u ožujku za 2,7 posto.

Najveći pad proizvodnje u ožujku na mjesečnoj razini bilježile su u ožujku Slovačka i Njemačka, za 5,3 posto, odnosno 5,0 posto.

Daleko najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je Litva (11,3%), a slijede ju Estonija (5,1%) posto te Bugarska i Grčka (5%). Litva također ima najveći godišnji rast industrijske proizvodnje (25,9%).

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u ožujku pala 1,9 posto u odnosu na isti mjesec 2021. godine. To je njezin prvi pad od studenoga 2020. U veljači je uvećana za 4,1 posto.

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u EU porasla je u ožujku prema kalendarski prilagođenim podacima 0,7 posto, nakon 2,8-postotnog rasta u veljači, prema Eurostatovim podacima.

U eurozoni je proizvodnja u ožujku smanjena za 0,8 posto, nakon revidiranog 1,7-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.

Na oba područja najsnažnije je na godišnjoj razini porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, netrajnih potrošačkih dobara i proizvodnja energije.

Dodajmo kako je Europski parlament u listopadu 2020. donio izvješće o novoj industrijskoj strategiji za Europu u kojoj poziva države članice i Komisiju da osiguraju pravodobnu provedbu relevantnih ključnih mjera preporučenih u paketu instrumenata za sigurnost 5G tehnologije, te da, između ostalog, ulažu u podatkovno gospodarstvo, umjetnu inteligenciju usredotočenu na čovjeka, pametnu proizvodnju, internet stvari (IoT), mobilnost, superračunalstvo, softversko inženjerstvo i tehnologiju, oblak, kvantnu tehnologiju, tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT), robotiku, baterije i satelitski internet.

Europarlamentarci smatraju da je Uniji potrebna inovativna industrijska strategija kojom bi se ubrzala digitalizacija industrija te malih i srednjih poduzeća, poboljšali industrijski kapaciteti Unije u kritičnim digitalnim infrastrukturama i njezine sposobnosti te ojačalo jedinstveno digitalno i podatkovno tržište.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. srpanj 2022 13:19