POKRETAČ RASTA

Hrvatska IT industrija rasla i u kriznoj 2020., no nedostaje joj kvalitetne radne snage

Izvoz hrvatske IT industrije u 2020. premašio je devet milijardi kuna, što čini 6,4 posto ukupnog izvoza Hrvatske

Robert Blazinovic, Plamenko Barisic, Tomislav Bronzin, Denis Fusek, Boris Zitnik

 Damir Krajac/Cropix

Hrvatska IT industrija jedna je od rijetkih koja je rasla čak i u kriznoj 2020. godini, no nedostaje joj kvalitetne radne snage kako bi ostala konkurentna, pokazala je najnovija analiza Hrvatske gospodarske komore.

Godišnja analiza predstavljena je na konferenciji "IT industrija kao pokretač rasta i razvoja: analiza stanja i sljedeći potezi" u organizaciji HGK, pod pokroviteljstvom ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Ukupni prihod IT industrije u 2020. godine iznosio je 27,8 milijardi kuna. U odnosu na godinu ranije, IT industrija bilježi rast od 3,3 posto, što je ipak znatno manje od proteklih godina u kojima se bilježila dvocifrena stopa rasta. Međutim, treba napomenuti da je IT industrija rasla čak i u godini kad je hrvatsko gospodarstvo palo za oko sedam posto.

- Imali smo covid godinu u kojoj, dok su sve brojke išle dolje, IT industrija je bilježila rast. Veseli nas što je domaća potražnja i IT industrija, unatoč rezultatima ukupne privrede koji su bili loši, uspjela pokazati koliko je žilava – izjavio je Boris Žitnik iz OMNIAconsult, jedne od tvrtki koja je za HGK izradila studiju.

Istraživanje je pokazalo da je IT industrija, kao i praktički gotovo sve druge u Hrvatskoj, iznimno centralizirana. Naime, u prihodima dominira Zagreb s čak 80 posto od ukupnog prihoda IT industrije (21,7 milijarde kuna). Druga je Istarska županija (1,4 milijarde kuna) i slijedi ju Zagrebačka županija (838 milijuna kuna).

S druge strane, najveće stope prihodovnog rasta zabilježene su u Šibensko-kninskoj županiji (35,1 posto), Požeško-slavonskoj (28,5 posto) te Karlovačkoj županiji (27,7 posto).

image

Sasa Ceramilac, Robert Blazinovic, Plamenko Barisic, Tomislav Bronzin, Denis Fusek, Boris Zitnik

Damir Krajac/Cropix

U panel raspravi koja je uslijedila nakon predstavljanja rezultata analize, Denis Fusek iz splitske tvrtke Lama istaknuo je kako se vide izvjesni pomaci po županijama, ali da je potrebno učiniti više kako bi se decentralizirala IT industrija.

- Što se tiče prihoda rasta po županijama, to se veže na agencijsko poslovanje. Postoji mnogo tvrtki koje uzimaju resurse koji su na tržištu dostupni i rade za van. Svi bismo voljeli kada bi se priča malo izjednačila. Mislim da je problem i što NPOO nije regionaliziran i da je trebalo alocirati sredstva po regijama – smatra Fusek.

Na to se nadovezao Plamenko Barišić iz King ICT-a koji je podsjetio da su sjedišta svih ministarstva, tijela državnih uprava, velikih javnih poduzeća i banaka u Zagrebu.

- To je jedno strukturno pitanje. IT firme idu tamo gdje su naručitelji. A naručitelji su trenutačno najviše u Zagrebu – kazao je Barišić i pitao se je li moguće da se provede decentralizacija javne uprave.

Istraživanje je također pokazalo da je čuvar rasta IT industrije - izvoz.

Naime, izvoz hrvatske IT industrije u 2020. premašio je devet milijardi kuna, što čini 6,4 posto ukupnog izvoza Hrvatske.

U zadnjih pet godina, izvoz IT sektora raste s prosječnom godišnjom stopom rasta od 14,5 posto. Također, udio izvoza u ukupnom prihodu IT industrije konstantno raste i prošle je godine dosegao 32,5 posto.

U 2020. godini samo izvoz računalnih usluga prihodovao je 731 milijun eura. To je veće od prosjeka EU, ali manje od konkurentskih država poput Rumunjske, Mađarske i Slovačke.

Raste i ulaganje u istraživanje i razvoj. Prošle je godine uloženo 718 milijuna kuna, što je 10,5 posto više novca nego u 2019., a gotovo 240% posto više nego prije pet godina.

Boris Žitnik iz OMNIAconsult stavio je brojke izvoza u kontekst objasnivši strukturu izvoznika.

- Na prste dvije ruke možemo izbrojiti uspješne velike tvrtke u Hrvatskoj koje su izvoznici i koje su rasle unatoč pandemiji i po 20 posto. No, velika većina izvoznika su male tvrtke s do pet zaposlenika koji rade tzv. programerske poslove za naručitelje. Taj izvoz su zato u velikoj mjeri ustvari poslovi za strane naručitelje. Ono što je nama potrebno je da prijeđemo iz pružanja osnovnih usluga u proizvodnju vlastitih produkta gdje će nama drugi raditi komponente i gdje imamo utjecaja na dodanu vrijednost – naglasio je Žitnik.

image

Tomislav Rados

Damir Krajac/Cropix

Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš smatra kako se to može dogoditi tek kad hrvatska vlada prepozna IT industriju kao stratešku industriju.

- Jedno su brojke, a drugo je stvarni život – rekao je Radoš – Dojam koji sam dobio iz razgovora s članicama IT udruženja je da hrvatska IT industrija može puno više. A to će se dogoditi kada bude prepoznata kao strateška industrija i kada postane vertikala.

Radoš je poručio da trenutačno s raznim udrugama i inicijativama radi na tome da dokaže vladi kako IT industriju treba postati vertikala u reviziji strategije pametne specijalizacije, a koje se očekuje za otprilike tri mjeseci. Druga stvar je da IT industrija aktivno sudjeluje u digitalnoj transformaciji Hrvatske i da se predstavnici IT industrije uključe u pripremu i razradu svih tih strateških dokumenata.

Što se tiče ulaganja, državni tajnik u ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat spomenuo je kako bi tijekom 2022. trebali biti dovršeni nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva i nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije. U suradnji s ministarstvom znanosti i obrazovanja, u tijeku je izrada strategije pametne specijalizacije za razdoblje do 2029. godine.

Ulaganje u digitalno prepoznato je i u strateškim razvojnim dokumentima RH; u nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030 i nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) za razdoblje 2021.-2026.

U NPOO ulaganja u digitalno čine 1,3 milijarde eura, što iznosi 20,4 posto u okviru plana.

- Ulaganje je previđeno u pet komponenti : gospodarstvo; javna uprava,pravosuđa i država; obrazovanje, znanost i istraživanje; tržište rada i socijalna sigurnost te ulaganje u zdravstvo – dodao je Horvat.

Načelnik sektora za industrijsku politiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Robert Blažinović otkrio je da prvi natječaji iz NPOO kreću u prvom i drugom kvartalu 2022. Radi se o ukupno tri natječaja - bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća, komercijalizacija inovacija i vaučeri za digitalizaciju.

Što se tiče zaposlenih u IT industriji, njih je u 2020. bilo gotovo 35 tisuća i činili su 3,5 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Tih 35 tisuća radili su u 5707 IT kompanija i imali su prosječnu plaću od 9000 kuna neto, što je gotovo 60 posto više od prosječne neto plaće u Hrvatskoj. U zadnjih pet godina stvoreno je gotovo 11 tisuća radnih mjesta u IT sektoru, samo u 2020. broj zaposlenih IT-jevaca porastao je za 5,8 posto u odnosu na godinu ranije.

Međutim, to i dalje nije dovoljno, ističu panelisti.

Naime, oko 2000 IT profesionalaca svake godine izađe iz škola, visokih škola i učilišta. Mnogi od njih zaposlenje pronađu već na trećoj godini studiranja ili se odluče otvoriti vlastito poduzeće. To je očito i iz brojki ove analize koja je po prvi put posvećena i startupovima, IT tvrtkama do sedam godina starosti.

- Zabrinjava me da imamo veliki broj startupova, koji ne korespondira s rastom prihoda i zapošljavanjem. Došlo je do restrukturiranja unutar sektora. Otvara se veliki broj paušalnih obrta i društva s ograničenom odgovornošću, a ulaze i strane kompanije koje nude veće plaće. To umanjuje našu konkurentnost – smatra Blažinović.

Međutim, nedostatak IT-jevaca nije problem samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Europi. Više od polovice tvrtki EU (55 posto) ima poteškoća u pronalasku IKT stručnjaka, pokazali su nedavni rezultati Eurostata. Spomenimo još kako je Europski parlament u prosincu usvojio novu strategiju za europska mala i srednja poduzeća u kojoj od Europske komisije traži da se u obzir uzmu posljedice krize uzrokovane koronavirusom. Europarlamentarci su pozvali na osiguravanje više sredstava za EU poduzeća i pozvali na izradu plana s konkretnim ciljevima koji bi rasteretio poduzeća administrativnih zahtjeva i omogućio brži razvoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. rujan 2022 12:10