Hrvatska će u narednih nekoliko godina investirati gotovo tri milijarde kuna u projekte digitalizacije i to bi joj trebalo pomoći da dostigne prosjek Europske unije po pitanju razvoja digitalnog gospodarstva, zaključili su sudionici konferencije "Digitalna Hrvatska 2030".
Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) organizirala je godišnju konferenciju o digitalizaciju na kojoj se okupilo više od stotinu predstavnika tvrtki.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić kazao je da će Hrvatska u idućih pet godina za digitalizaciju javne uprave izdvojiti 2,9 milijardi kuna te da ima konačni cilj do 2030. dostići prosjek EU u DESI-ju. DESI je indeks digitalnog gospodarstva i društva, koji prati sveukupne europske digitalne performanse i napredak zemalja Europske unije u pogledu njihove digitalne konkurentnosti.
Hrvatska se u posljednjih godinu dana pomakla s 20. na 19 mjesto DESI-ja od ukupno 27 država članica, s time da je iz tog posljednjeg mjerenja isključena Velika Britanija. Europski parlament je u rezoluciji usvojenoj u lipnju 2021. zatražio da nacionalni planovi oporavka budu u potpunosti usklađeni s potrebama i ciljevima pravednog i zelenog rasta te digitalne transformacije. Hrvatska planira uložiti 20,4% (blizu 1,3 milijarde eura) sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost u digitalnu tranziciju.
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman naglasila je da oko 40 posto tvrtki u Hrvatskoj vidi digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju kao mogućnosti za rast i razvoj.
"I u sklopu programa NPOO postoje sredstva za to. Sada se više ide za time da se izradi strategija digitalne transformacije poduzeća, pri čemu treba voditi računa o radnoj snazi i jačanju njihovih vještina", rekla je Mikuš Žigman.
Regionalna direktorica tvrtke za digitalizaciju poslovanja Iron Mountain Andrea Antoniou kazala je da zemlje EU-a najviše ulažu u brzu optičku infrastrukturu i 5G mreže, suradnju javnog i privatnog sektora te digitalnu transformaciju poduzeća.
"Hrvatsku ima povijesnu priliku da do 2030. bude digitaliziranu, te da uz digitalizaciju i nove tehnologije još jače pokrene svoju ekonomiju", dodala je Antoniou.
Stariji izvršni direktor za transformaciju i IT Atlantic grupe Mladen Pejković naglasio je da mnoge tvrtke u Hrvatskoj rade na digitalizaciji. Prema raznim procjenama, do 2030. će oko 22 posto radnih sati biti automatizirano, a u novim poslovnim modelima korisnici će do tri sata dnevno provoditi u nekoj vrsti virtualne stvarnosti i metaverzuma.
"To su modeli na koje se moramo prilagoditi. Očekuju nas velike tehnološke promjene i jačanje suradnja ne samo s lokalnim, već i globalnim IT kompanijama", smatra Pejković, dodajući da je pritom važno raditi na zadržavanju IT stručnjaka i talenata u zemlji te na poreznom rasterećenju rada.
Analiza HGK o stanju IT industrije u Hrvatskoj pokazala je da je njezin udjel u BDP-u u 2020. godini, unatoč pandemiji, porastao na 2,5 posto te da je u posljednjih pet godina otvoreno 11 tisuća novih radnih mjesta.
Predsjednica komore Andrea Doko Jelušić ističe da i dalje ima mjesta za napredak IT industrije u Hrvatskoj, posebno u području umjetne inteligencije, rješenja u oblaku, pametnih gradova, digitalizacije javnih usluga te povlačenja sredstava iz EU fondova.
"Brigu o digitalizaciji u Hrvatskoj vodi nekoliko državnih institucija, a za jači razvoj i napredak te za lakše i jednostavnije donošenje odluka bilo bi dobro da to bude jedna instanca", zaključila je Doko Jelušić.
