Hrvati su danas bolje informirani o euru nego prije godinu dana, ali znatno manje podržavaju njegovo uvođenje.
Uoči ulaska Hrvatske u eurozonu, Komisija je objavila rezultate istraživanja Flash Eurobarometra, provedenog u travnju ove godine na više od 7000 ispitanika iz zemalja koje još nisu pristupile europodručju.
Na pitanje koliko se osjećaju informirani o euro, 52 posto Hrvata odgovorilo je da se osjeća u potpunosti informirano, što je povećanje od šest postotna boda u odnosu na godinu ranije.
U odnosu na ostale sudionike koji su sudjelovali u istraživanju Eurobarometra, ispitanici iz Hrvatske u najvećoj su mjeri (41%) znali odgovor na pitanje koliko je trenutačno zemalja u europodručju.
Ispitanici iz Hrvatske pokazuju pad povjerenje u gotovo sve institucije koje provode informativne kampanje o uvođenju eura. Primjerice, u posljednjih godinu dana zabilježen je pad povjerenja u europske institucije i novinare (za devet postotna boda), nacionalnu središnju banku i porezne/fiskalne uprave (sedam postotna boda) i udruge potrošača (četiri postotna boda). Porastao je i broj onih koji ne znaju kome mogu vjerovati s obzirom na informacije koje im pružaju o prelasku na euro.
Kao najvažnije teme informativnih kampanja o uvođenju eura, Hrvati ističu informacije o vrijednosti jednog eura i informacije o tome kako osigurati poštivanje pravila za pretvorbu valute u eure, dok najmanje važnim smatraju informacije o izgledu novčanica i kovanica eura, ali i društvene, ekonomske ili političke implikacije eura.
Izvješće pokazuje da je potpora uvođenju eura u posljednjih godinu dana pala za čak sedam postotna boda, pri čemu Hrvati izražavaju strah od rasta cijena i uvjereni su da će uvođenjem nove valute država izgubiti dio identiteta.
U posljednjih godinu dana, značajno je porastao broj Hrvata koji vjeruje da će uvođenje eura imati negativne posljedice za Hrvatsku (49% u odnosu na 40%). Da će doći do povećanja cijena vjeruje 81% ispitanika u Hrvatskoj. Većina Hrvata uvjerena je da će se osobno uspjeti prilagoditi zamjeni kune u euro, ali također vjeruju da će Hrvatska izgubiti dio svog identiteta (57%) i kontrolu nad svojom gospodarskom politikom (49%).
Većina (58%) misli da Hrvatska nije spremna na uvođenje eura. Ukupno 37 posto anketiranih vjeruje da je Hrvatska spremna za euro, što je povećanje od tri postotna boda u odnosu na 2021. godinu. Na pitanje kada bi željeli da euro postane valuta vaše zemlje, 17% ispitanika iz Hrvatske odgovorilo je "nikad", 22% "što kasnije", 25% "što prije", a 34% "nakon određenog vremena".
Najveća potpora za uvođenje eura zabilježena je u Rumunjskoj (77%) i Mađarskoj (69%), a najmanja u Bugarskoj i Češkoj (44) i Švedskoj (45%). Od tih sedam zemalja, jedino je Hrvatska ispunila sve kriterije za ulazak u eurozonu. U srpnju se očekuje konačna odluka Vijeća EU-a i od 1. siječnja 2023. euro će službeno postati i hrvatska valuta.
"Zaista smo spremni, a to će u konačnici donijeti mnoge konkretne, opipljive koristi hrvatskim građanima, poput smanjenja kamatnih stopa", izjavio je zastupnik Europskog parlamenta Karlo Ressler, nakon što je Europska komisija 1. lipnja objavila da Hrvatska zadovoljava konvergencijske kriterije i spremna je postati 20. članica europodručja.
