Ukupno 34 organizacija civilnog društva, tehnoloških kompanija i platformi, uključujući gigante kao što su Google, Meta, TikTok i Microsoft, potpisali su u četvrtak novi, nadopunjeni EU Kodeks o suzbijanju dezinformacija.
Poboljšani se Kodeks temelji na prvom Kodeksu iz 2018., koji se smatra pionirskim okvirom na svjetskoj razini. U novom se Kodeksu detaljno i jasno navode obveze platformi i sektora u suzbijanju dezinformacija, kako bi se osiguralo transparentnije, sigurnije i pouzdanije internetsko okruženje.
Potpisnici su se složili da će činiti više da se bore protiv manipuliranih videozapisa, lažnih računa i političkog reklamiranja, a njegovo nepoštivanje može tvrtkama donijeti novčane kazne u visini i do šest posto njihova globalnog prometa.
"Ovaj novi Kodeks o suzbijanju dezinformacija donesen je u vrijeme kada Rusija u okviru svoje vojne agresije na Ukrajinu dezinformacije koristi kao oružje, a napadima je izložena i demokracija u širem smislu", izjavila je potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová, "Obveze smanjenja utjecaja internetskih dezinformacija sad su vrlo opsežne, a alati za mjerenje njihova ispunjavanja na cijelom području, u svim zemljama i na svim jezicima Unije mnogo djelotvorniji. Korisnici će također imati bolje alate za označivanje dezinformacija i razumijevanje onoga što vide. Novim Kodeksom smanjit će se i financijski poticaji za širenje dezinformacija te će se istraživačima omogućiti lakši pristup podacima platformi".
Zajedno s nedavno dogovorenim Aktom o digitalnim uslugama i predstojećim propisima o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju, poboljšani je Kodeks jedan od ključnih dijelova paketa instrumenata Komisije za borbu protiv širenja dezinformacija u Uniji.
Poboljšani Kodeks uključuje, osim velikih platformi, niz drugih aktera koji imaju ulogu u ublažavanju širenja dezinformacija. Nove obveze odnose se na transparentnije političko oglašavanje, primjerice iznošenjem podataka o sponzorima, boljem označivanju oglasa i davanju informacija o trošku i razdoblju oglašavanja. Također, uvodi se pravilo prema kojem se onima koji šire dezinformacije onemogućuju daljnji prihodi od oglašavaju, a područje primjene obuhvaća i nova manipulativna ponašanja za širenje dezinformacija, poput botova, lažnih računa i zlonamjernih krivotvorenih sadržaja, tzv. deep fakes. Osim toga, ažurirani Kodeks trebao bi pružiti bolju potporu istraživačima otvorenijim pristupom podacima platformi i ojačati položaj korisnika boljim alatima za prepoznavanje, razumijevanje i prijavljivanje dezinformacija. Predlaže se i osnivanje centra za transparentnost i radne skupine kako bi se dobio jednostavan i jasan pregled provedbe Kodeksa na temelju kojeg će se on moći prilagođavati budućim promjenama.
Potpisnici novog Kodeksa imaju šest mjeseci da se usuglase s obećanjima te će morati predstaviti izvješće o napretku na početku 2023. godine.
Podsjetimo, 2020. osnovan je posebni odbor Europskog parlamenta o vanjskom uplitanju u sve demokratske procese u EU-u, uključujući dezinformiranje. Odbor je osnovan s ciljem procijene razine prijetnji u različitim sferama, uključujući nacionalne i europske izbore diljem EU-a, kampanje dezinformacija na tradicionalnim i društvenim medijima, kibernetičke napade usmjerene na kritičnu infrastrukturu i financiranje političkih skupina i civilnog društva. U ožujku ove godine, europarlamentarci su održali raspravu i usvojili konačni izvještaj odbora INGE.
"Transparentnost nikada nije imala bitniju ulogu, kao i odgovarajuće označavanje dezinformirajućeg sadržaja. Suradnjom europskih institucija i medijskih kuća naše strateško opredjeljenje mora biti prepoznavanje narativa manipulacije u borbi za istinu", upozorila je tada eurozastupnica Sunčana Glavak.
