‘Globalna zdravstvena kriza sada se pretvara u globalnu energetsku krizu‘

Globalni rast cijena energenata rezultat je prvenstveno postupnog popuštanja karantena, uvedenih zbog COVID-19 pandemije, i reaktivacije gospodarstva diljem svijeta, posebno u Aziji, gdje je trenutno najveća potražnja za energentima, ističe Sanja Tepavčević, istraživačica Polanyi Centra, Instituta za napredne studije Kiseg (iASK), i predavačica međunarodnih odnosa na MA Programu Sveučilišta Pannonia, Mađaraska. Energetikom se bavi s aspekta globalnog gospodarstva i globalnih kriza, a upravo se odvija jedna takva energetska kriza.

- Drugo, Europska Unija je do pandemije COVID-a već bila u aktivnoj fazi tranzicije prema korištenju energije iz obnovljivih izvora, nazvanoj "Green Deal", i u toj prelaznoj fazi koristi prirodni plin iz Rusije. Međutim, prošla zima je bila hladnija u odnosu na prethodne, te su se zalihe prirodnog plina više trošile, uz jednaku opskrbu iz Rusije, i sada ih ima oko 74 posto, dok ih je prošle godine u isto ovo vrijeme bilo 94 posto – pojašnjava Sanja Tepavčević.

Kao treći razlog rasta cijena energenata, navodi kako je zbog manje količine vjetrova nego što je uobičajeno, u Europi također deficit obnovljive energije iz tog izvora u odnosu na prethodne godine. I posljednje, ali jednako važno, također naglašava, prognoze su da će dolazeća zima na sjevernoj polutki biti jednako hladna kao i prethodna.

- Na taj način, globalna zdravstvena kriza se sada pretvara u globalnu energetsku krizu: s jedne strane, potreba za energentima raste zbog obnavljanja gospodarske aktivnosti, a sa druge strane, kućanstva, od kojih su mnoga značajno osiromašila diljem svijeta (i EU nije iznimka), neće biti u stanju plaćati povišene račune za grijanje – kazuje Sanja Tepavčević odgovarajući na naš upit o posljedicima rasta cijena energenata, posebno na gospodarstvo i kućanstva.

Dodaje kako je sada najveće pitanje kakve će mjere biti poduzete za rješavanje ove već nastale krize: hoće li će države-članice samostalno rješavati taj problem?

-Na primjer, prema službenim izvorima, u Francuskoj najsiromašnija kućanstva su početkom ove godine dobila po 100 eura pomoći za plaćanje računa za grijanje. Premijer Mađarske Viktor Orban je nedavno izjavio da će u toj zemlji cijene energenata za kućanstva i gospodarstvo ostati iste kao i prethodne sezone, jer su, kako je rekao, na vrijeme potpisani dugoročni ugovori o opskrbi plina sa ruskim Gazpromom (a one se sada ostvaruju preko tzv. Turskog toka) – pojašnjava Sanja Tepavčević.

-Sve u svemu, sudbina gospodarstva i (grijanja) kućanstava za dolazeću zimu je sada većinom u rukama vlada zemalja članica EU. Hoće li će se i koliko brzo naći rješenja za ovu krizu na razini EU ostaje vidjeti – zaključuje Sanja Tepavčević.

Podsjetimo kako je 6. listopada na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta istaknuto da je zbog rekordno visokih cijena plina i električne energije, građanima, pogotovo socijalno ranjivim skupinama, potrebna hitna pomoć. Zabrinuti zbog mogućih posljedica Europski parlament, Vijeće i Komisija raspravljali su o mogućim rješenjima u vezi s porastom cijena energije budući da cijene plina rastu zbog velike potražnje i niskih zaliha u državama članicama.

Kadri Simson, europska povjerenica za energetiku naglasila je tada potrebu za brzim i koordiniranim djelovanjem, te je istaknula kako se ovaj cjenovni šok ne može podcijeniti.

-On ugrožava naše građane, posebno najranjivija kućanstva, oslabljuje konkurentnost i povećava inflacijski pritisak. Ako se njime ne pozabavimo, može ugroziti oporavak Europe. Bez sumnje moramo poduzeti političke mjere. Europa se u prošlosti više puta suočavala s visokim cijenama energije i na njih smo odgovorili diversifikacijom izvora opskrbe i tržišnim inovacijama - izjavila je Kadri Simson.

Tjedan poslije, 13. listopada, Europska komisija je donijela komunikaciju o cijenama energije radi rješavanja problema iznimnog porasta globalnih cijena energije, za koji se predviđa da bi mogao trajati cijelu zimu, i pružanja potpore europskim građanima i poduzećima.

Komunikacija uključuje „paket mjera” koje EU i države članice mogu poduzeti kako bi ublažili neposredni učinak rasta cijena i dodatno ojačali otpornost na buduće cjenovne šokove. Kratkoročne nacionalne mjere uključuju hitnu potporu dohotku kućanstava, državnu potporu poduzećima i ciljana smanjenja poreza.

Komisija će, kako je naglašeno, podupirati i ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost; razmotriti moguće mjere za skladištenje energije i kupnju zaliha plina i ocijeniti trenutačni model tržišta električne energije.