Koliko je hrvatsko gospodarstvo spremno za prilagodbu na putu prema klimatski neutralnoj Europi što je EU zacrtala postići do 2050. godine, kakva su očekivanja domaćih poduzetnika u tranzicijskom razdoblju, što smatraju poteškoćama u toj prilagodbi...?
To su pitanja koja će sve češće biti tema rasprava jer novi klimatski paket koji je Europska komisija u srrpnju donijela pod nazivom "Fit for 55" iz temelja će preobraziti EU gospodarstvo i društvo. Novi zakonodavni alati iz tog paketa za ostvarivanje ciljeva iz europskog propisa o klimi koji je Europski parlament potvrdio u lipnju obuhvaća klimatske, energetske, prometne i porezne politike kao i politike o korištenju zemljišta, a sve kako bi se do 2030. smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990.
Odgovore na pitanja o prilagodbi i očekivanjima u zelenoj i digitalnoj transformaciji, koje su glavni prioriteti EU-a, potražili smo u granskim udrugama Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
„Globalne potrebe za energijom rastu, a potreba je i zahtjev da emisija CO2 pada. Ovo su dva naizgled oprečna cilja koja se trebaju pomiriti. Odgovor je u investicijama u obnovljive izvore energije, ali čak i više, u ovom prijelaznom razdoblju, u modernizaciji postojećih postrojenja koje dovode do smanjenja štetnih plinova, a dodavanjem automatike i digitalizacije poboljšava se njihova energetska učinkovitost”, kaže Boris Miljavac, predsjednik Uprave Siemens Energy.
Dodaje kako dekarbonizacija i digitalizacija hrvatskog gospodarstva trebaju biti cilj.
“Bitno je razvijati nove tehnologije i imati povoljnije uvjete ulaganja jer će to otvoriti prostor za punu implementaciju čistih tehnologija, a vodik ima prednost što se može skladištiti dugo i u velikim količinama te će igrati vrlo važnu ulogu u smanjivanju CO2 emisija“, ističe Boris Miljavac iz HUP- Udruga energetike.
U HUP- Udruzi metalne industrije, Sergio Galošić, predsjednik Uprave Klimaopreme, naglašava kako "digitalizacija i transformacija nije nešto što želimo nego što moramo napraviti kako bi povećali efikasnost i produktivnost da budemo što konkurentniji na svjetskim tržištima".
“Klimaoprema danas izvozi preko 90 posto svoje proizvodnje, naši konkurenti su procese o kojima danas govorimo prošli davno prije i dosegli razinu industrije 4.0 stoga se ulaganje u automatizaciju procesa i proizvodnje isplati jer omogućuje domaćim tvrtkama ravnopravan položaj na svjetskim tržištima. Infrastrukturni projekti nisu sami po sebi nepotrebni, no da li donose radna mjesta dodane vrijednosti, a znamo dobro kuda su nas u prošlosti dovele gradnje autocesta i željeznica. Trebamo naći optimalni balans ulaganja koji će nas najbrže izvesti iz krize“, izjavio je Galošić.
