novi klimatski paket

‘Fit for 55‘ iz temelja će preobraziti EU gospodarstvo i društvo

‘Infrastrukturni projekti nisu sami po sebi nepotrebni, no da li donose radna mjesta dodane vrijednosti‘
Sergio Galošić
 Boris Kovacev/Cropix
‘Infrastrukturni projekti nisu sami po sebi nepotrebni, no da li donose radna mjesta dodane vrijednosti‘

Koliko je hrvatsko gospodarstvo spremno za prilagodbu na putu prema klimatski neutralnoj Europi što je EU zacrtala postići do 2050. godine, kakva su očekivanja domaćih poduzetnika u tranzicijskom razdoblju, što smatraju poteškoćama u toj prilagodbi...?

To su pitanja koja će sve češće biti tema rasprava jer novi klimatski paket koji je Europska komisija u srrpnju donijela pod nazivom "Fit for 55" iz temelja će preobraziti EU gospodarstvo i društvo. Novi zakonodavni alati iz tog paketa za ostvarivanje ciljeva iz europskog propisa o klimi koji je Europski parlament potvrdio u lipnju obuhvaća klimatske, energetske, prometne i porezne politike kao i politike o korištenju zemljišta, a sve kako bi se do 2030. smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990.

Odgovore na pitanja o prilagodbi i očekivanjima u zelenoj i digitalnoj transformaciji, koje su glavni prioriteti EU-a, potražili smo u granskim udrugama Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

„Globalne potrebe za energijom rastu, a potreba je i zahtjev da emisija CO2 pada. Ovo su dva naizgled oprečna cilja koja se trebaju pomiriti. Odgovor je u investicijama u obnovljive izvore energije, ali čak i više, u ovom prijelaznom razdoblju, u modernizaciji postojećih postrojenja koje dovode do smanjenja štetnih plinova, a dodavanjem automatike i digitalizacije poboljšava se njihova energetska učinkovitost”, kaže Boris Miljavac, predsjednik Uprave Siemens Energy.

Dodaje kako dekarbonizacija i digitalizacija hrvatskog gospodarstva trebaju biti cilj.

“Bitno je razvijati nove tehnologije i imati povoljnije uvjete ulaganja jer će to otvoriti prostor za punu implementaciju čistih tehnologija, a vodik ima prednost što se može skladištiti dugo i u velikim količinama te će igrati vrlo važnu ulogu u smanjivanju CO2 emisija“, ističe Boris Miljavac iz HUP- Udruga energetike.

U HUP- Udruzi metalne industrije, Sergio Galošić, predsjednik Uprave Klimaopreme, naglašava kako "digitalizacija i transformacija nije nešto što želimo nego što moramo napraviti kako bi povećali efikasnost i produktivnost da budemo što konkurentniji na svjetskim tržištima".

“Klimaoprema danas izvozi preko 90 posto svoje proizvodnje, naši konkurenti su procese o kojima danas govorimo prošli davno prije i dosegli razinu industrije 4.0 stoga se ulaganje u automatizaciju procesa i proizvodnje isplati jer omogućuje domaćim tvrtkama ravnopravan položaj na svjetskim tržištima. Infrastrukturni projekti nisu sami po sebi nepotrebni, no da li donose radna mjesta dodane vrijednosti, a znamo dobro kuda su nas u prošlosti dovele gradnje autocesta i željeznica. Trebamo naći optimalni balans ulaganja koji će nas najbrže izvesti iz krize“, izjavio je Galošić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
15. srpanj 2025 11:30