Panel za budućnost znanosti i tehnologije (STOA) Europskog parlamenta u ponedjeljak je predstavio zaključke studija o utjecaju 5G tehnologije na zdravlje i okoliš.
Studije, koje je savjetodavno tijelo EU-a naručilo, na temelju dostupne znanstvene literature istraživale su pitanje procjene rizika za frekvencije od 700 MHz i 3,6 GHz koje već koriste mreže prethodnih generacija i za frekvencije više od 26 GHz na kojima radi 5G mreža.
Fiorella Belpoggi iz instituta Ramazzini u Bologni predstavila je studiju o utjecaju 5G na ljudsko zdravlje.
Za niže frekvencije od 450 do 6000 MHz, studija uzima zaključke Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), koja smatra da je izloženost tim frekvencijama "moguće" kancerogena za ljude. Također, postoje "ograničeni dokazi" o neželjenim utjecajima tih frekvencija na plodnost muškaraca. Što se tiče viših frekvencija od 24 do 100 GHz, Belpoggi ističe da nisu provedena odgovarajuća ispitivanja te da stoga ne može donijeti zaključke o utjecaju.
Arno Thielens pri belgijskom Sveučilištu Ghent iznio je rezultate istraživanja o utjecaju 5G na okoliš, odnosno na biljni i životinjski svijet.
Ta studija ukazuje na nedostatak literature o posljedicama 5G-a na beskralješnjake, gljive i biljke. Također, pokazuje da izloženost bilo kojoj frekvenciji uzrokuje "zagrijavanje" u svim proučavanim kategorijama (neljudski kralježnjaci, beskralježnjaci, biljke i gljive).
"Tehnologija se kreće brže od znanosti", izjavila je francuska zastupnica Michèle Rivasi iz Kluba zastupnika Zelenih/EFA-e, "Trebamo povećati broj istraživanja i to trebamo napraviti odmah jer se 5G još uvijek ne koristi svugdje i to trebamo iskoristiti".
Rivasi je sa bugarskim zastupnikom Ivom Hristovom (S&D) zatražila pokretanje studije utjecaja kako bi "ispunila prazninu koju je ostavila Europska komisija".
Naime, europarlamentarci prozivaju Komisiju da je prihvatila pravila za implementiranje 5G mreže, iako postoji "nedovoljno literature" o utjecaju 5G na zdravlje ljudi.
"Iznenadilo me da imamo akcijski plan za uvođenje 5G u EU, bez adekvatne procjene potencijalnih rizika, s obzirom na to da u društvu postoje zabrinutosti. Kao odgovor na ovaj plan, brojni su europski gradovi uveli moratorij, a građani su oštro reagirali na nedostatak informacija i dovoljno istraživanja na tu temu", rekao je Hristov.
"Kad govorimo o zaštiti ljudi, trebamo procjenu individualnih rizika i utjecaja na javno zdravlje", izjavio je Joachim Schüz iz WHO-a, "Svjesni smo izloženosti, od televizije, radija, WIFI-ja kojeg imamo u kući. Nema osobe u Europi koja danas nije izložena RF-EMF. Svi imaju pozadinsku izloženost koja je neizbježna i prisilna".
Martin Vácha s češkog Fakulteta znanosti Sveučilišta Masaryk istaknuo je potrebu za analizom netoplinskih učinaka frekvencija koje se često zanemaruju u istraživanjima.
"Trebamo biti više zabrinuti zbog netoplinskih efekata radiofrekvencija. Biofizika i biokemija još uvijek ne znaju točne module za efekte, ali su sigurni da postoje", izjavio je Vácha.
