Zdravlje demokracije direktno je povezano uz zdravlje medija, poručili su panelisti međunarodne konferencije "Europske perspektive: Utjecaj dezinformacija na zdravlje demokracije i digitalno okruženje" u organizaciji udruge GONG.
Govoreći na panelu “Reguliranje velikih tehnoloških platformi kao cjepivo protiv dezinformacija” stručnjak za EU digitalna prava Jan Penfrat istaknuo je važnost usvajanja i provedbe Zakona o digitalnim uslugama i Zakona o digitalnim tržištima, koji će regulirati samovolju velikih internetskih platformi i držati velike tehnološke kompanije odgovornijima za online sadržaj koji se prikazuje na njihovim platformama.
"'Moć platformi je u rukama milijardera. Nikada ranije nije postojala mogućnost da svatko na svijetu 24 sata dnevno slobodno dijeli svoj sadržaj na Internetu, ali to se događa na platformama. I one danas usmjeravaju političku diskusiju'', rekao je Penfrat.
Cilj zakona o digitalnim tržištima je suzbiti monopol velikih tehnoloških kompanija na tržištu EU-a i osigurati jednake uvjete za sve. Oba spomenuta zakona trebali bi biti stavljeni na konačno glasovanje u Europskom parlamentu u srpnju, prije nego što ih Vijeće službeno usvoji i objavi u Službenom listu EU. Primjenjivati bi se mogli najranije u proljeće 2023. godine.
Europski eksperti za medije su poručili kako, unatoč opasnosti koju dezinformacije predstavljaju, digitalne platforme čine nedovoljno kako bi ih suzbijale, što je dovelo do zahtjeva za regulaciju velikih internetskih platformi.
Dorota Głowacka, odvjetnica iz poljske organizacije Panoptykon, izrazita je zagovarateljica prijedloga o reguliranju big techa, sigurnosti na internetu i reguliranju političkog oglašavanja online, dok se Lauri Tierala, direktor Europskog opservatorija za digitalne medije, zalaže za osnivanje nacionalnih hubova koji bi se borili protiv dezinformacija multidisciplinarnim pristupom.
Profesorica pri Fakultetu političkih znanosti i istraživačica 'Pro-facta' Marijana Grbeša naglasila je ulogu mainstream medija kada je riječ o širenju i pojačavanju utjecaja te dosega dezinformacija s društvenih mreža.
''Mediji su žrtva cijelog procesa digitalizacije i zvijeri dezinformacije, ali su i sudionici. Isto tako, trebamo kao društvo izabrati da nam je važno osnaživati nezavisnost i slobodu medija i raditi na procesu profesionalizacije medija'', istaknula je Grbeša.
Potrebnim je ocijenila i razvijanje medijske pismenosti, ističući kako djeca ne poznaju vijest kao format te da mladi više ne vide razliku između informacije koju prenosi medij ili bilo koji YouTuber ili influencer.
Panelisti su zaključili da je zdravlje demokracije izravno vezano uz zdravlje medijskog ekosustava te da se dezinformacije ne mogu suzbiti isključivo regulacijom i zakonima, već je nužno jačati medije, ulagati u kvalitetno i neovisno novinarstvo, demokratsku političku kulturu te medijsku i digitalnu pismenost građana.
