Najnoviji indeks Europske komisije koji mjeri razinu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) pokazuje da su sve države EU-a ostvarile određeni napredak u povećanju digitalizacije i konkurentnosti, no da još uvijek postoji prostora za progres.
Istraživanje je ponovno ukazalo na veliki problem koji postoji u EU, a to je jaz između predvodnika i manje razvijenih država članica.
DESI stavlja trenutačno stanje gospodarske i društvene digitalizacije u kontekst i pokazuje državama što će još sve trebati učiniti kako bi ispunile ciljeve za 2030. zacrtane u digitalnom desetljeću Europe.
"Poruka ovogodišnjeg indeksa pozitivna je: sve države članice EU-a ostvarile su određeni napredak u povećanju digitalizacije i konkurentnosti, no može se učiniti više. Zato surađujemo s državama članicama kako bismo osigurali provedbu ključnih ulaganja putem mehanizma za oporavak i otpornost te tako građanima i poduzećima omogućili pristup najboljim prilikama koje nude digitalne tehnologije", kazala je povjerenica za Europu spremnu za digitalno doba Margrethe Vestager.
DESI za 2021. usklađen je s velikim inicijativama politike, uključujući digitalni kompas 2030. - europski pristup za digitalno desetljeće, u kojem se iznose ambicije Europe u pogledu digitalizacije te vizija digitalne transformacije i konkretni ciljevi za 2030. u četiri glavne točke: vještine, infrastruktura, digitalna transformacija poslovanja i digitalizacija javnih usluga.
U programu politike 'put u digitalno desetljeće', predstavljenom u rujnu 2021., utvrđuje se novi oblik upravljanja s državama članicama putem mehanizma godišnje suradnje između institucija EU-a i država članica kojim se želi zajamčiti zajedničko ostvarivanje ambicija.
Putem u digitalno desetljeće određuje se da se ciljevi digitalnog desetljeća prate pomoću DESI-ja te su zato pokazatelji DESI-ja sada strukturirani oko četiri glavne točke digitalnog kompasa.
Države članice EU-a obvezale su se u okviru mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) uložiti najmanje 20 % svojih nacionalnih sredstava iz plana za oporavak i otpornost u digitalizaciju.
Dobra je vijest da su zasad sve države članice ostvarile ili uvelike premašile taj cilj.
Prema nacionalnom planu oporavka i otpornosti, Hrvatska je uložila 20,4% (blizu 1,3 milijarde eura) u digitalnu tranziciju. Krajem rujna Europska komisija Hrvatskoj je isplatila 818 milijuna eura za predfinanciranje u okviru mehanizma za oporavak i otpornost, što predstavlja 13% ukupnog iznosa sredstava koja su predviđena za Hrvatsku u okviru RRF-a.
Glavna ulaganja što se tiče digitalnih ciljeva predviđena su za poticanje gigabitne povezanosti u ruralnim područjima, digitalizaciju javne uprave, digitalizaciju prometnog sektora, digitalnu opremu za visoko obrazovanje i digitalnu tranziciju poduzeća, a predviđena je i podrška za digitalne vještine i nadogradnja državnog oblaka. Ključne reforme uključuju interoperabilnost vladinih informacijskih sustava, stvaranje one-stop-shop-a za online usluge javne uprave i digitalizaciju pravosudnog sustava.
U okviru NPOO predviđa se izrada programa potpora gigabitnoj povezivosti koji će omogućiti korištenje javnih sredstava i poduprijeti privatna ulaganja u sljedećih šest godina, radi uvođenja mreža vrlo velikog kapaciteta u dijelovima Hrvatske u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, a za što je predviđeno 126 milijuna eura.
Što se tiče povećanja učinkovitosti javnog sektora i pravosudnog sustava, plan predviđa uvođenje novih modela plaća i rada u državnoj službi, poticanje spajanja uprava lokalne samouprave, jačanje mehanizama za koordinaciju i integraciju javnih politika, poboljšanje upravljanja državom imovinom, smanjivanje zaostalih neriješenih predmeta i duljinu sudskih postupaka, a u tu svrhu se predviđa 287 milijuna eura.
Prema DESI indeksu, Hrvatska je u posljednjih godinu dana napredovala s 20. na 19 mjesto. Komisija će dva puta godišnje isplaćivati sredstva iz RRF-a, a koliko je Hrvatska investirala u proces digitalizacije pokazat će sljedeći DESI indeks.
Europski parlament je u rezoluciji usvojenoj u lipnju zatražio da nacionalni planovi oporavka budu u potpunosti usklađeni s potrebama i ciljevima pravednog i zelenog rasta te digitalne transformacije, a zastupnici su istaknuli kako je mehanizam oporavka i otpornosti povijesni EU instrument koji ne samo da mora ublažiti negativne posljedice pandemije, nego također imati trajni učinak na opću dobrobit te pomoći pravednoj raspodjeli gospodarskog rasta.
