JAVNO ZDRAVLJE

‘Europska unija mora se pripremiti za buduće krize kako ih ne bi dočekala nespremna‘

Rasprava o javnom zdravlju održava se u sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe

Ilustracija

 Jure Miskovic/Cropix

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Predstavništvo Europske komisije, u partnerstvu sa zagrebačkim Pravnim fakultetom, organizirali su konferenciju na temu javnog zdravlja u Hrvatskoj i Europi.

Održan je niz panela na kojem su stručnjaci, predstavnici akademske zajednice, političari i građani raspravljali o izazovima u području javnog zdravlja iz medicinske, pravne i komunikacijske perspektive.

Rasprava o javnom zdravlju održava se u sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe, pokrenute kako bi se građani u svim državama članicama EU uključili u raspravu o reformi europskog bloka i budućim europskim politikama.

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica otvorila je konferenciju riječima kako se Europska unija mora pripremiti za buduće krize, uz pomoć mladih, kako ih ne bi dočekala nespremna.

"Važno je izvući pouke iz pandemije i početi raditi na europskoj, zajedničkoj zdravstvenoj uniji. Pandemija covida-19 pokazala je da EU može zajednički odgovoriti na krizu, no moramo znati da će biti i novih kriza. Želimo pripremiti Europu za novu generaciju. Ne mi sami, nego s mladima", rekla je Šuica.

Kriza je ukazala na ovisnost Europe kada je riječ o nabavi lijekova iz trećih zemalja. Stoga je potrebno da EU radi na strateškoj autonomiji, dodala je Šuica, da bude samodostatna i sama proizvodi potrebne lijekove.

Šuica je upozorila na postojanje "praznine" između donositelja politika i građana pa je Komisija osmislila Konferenciju o budućnosti Europe kako bi se, između ostalog, građanima približio rad EU-a.

Potpredsjednica Komisije za demografiju rekla je da u EU ove godine rade na "odljevu mozgova", što je problem i unutar država članica u kojima se događa migracija građana iz ruralnih u urbana područja, te dodala da ne može komentirati politiku nacionalnih država što se tiče rezultata popisa stanovništva u Hrvatskoj.

image

Održan je niz panela

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Konferencija o budućnosti Europe inicijativa je koju zajednički organiziraju Europski parlament, Vijeće i Komisija, a sastoji se od višejezične digitalne platforme, europskih panela građana i plenarne skupštine konferencije. Građani svoje mišljenje o europskim politikama i o tome kako oni vide budućnost Europe mogu iznijeti do kraja veljače na digitalnoj platformi. Zaključci i preporuke građana iznesena na platformi, kao i tijekom panela, uzet će se u obzir tijekom definiranja politika EU.

Voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić podsjetila je na činjenicu da je, prema nedavnom istraživanju Eurobarometra, zdravlje u vrhu interesa građana.

"Zdravlje je druga tema koja najviše zanima EU građane, odmah nakon klimatskih promjena i očuvanja okoliša, 15 posto ispitanika smatra da je upravljanje globalnom krizom najveći izazov EU, a 89 posto hrvatskih građana se slaže da borba protiv klimatskih promjena ima pozitivni učinak na zdravlje ljudi. To je više nego prosjek EU", istaknula je Simeonova Staničić.

Voditeljica Ureda EP u Hrvatskoj objasnila je da je u EU bilo organizirano više od 200 događanja na temu zdravlja i izneseno više od 800 ideja, koje se mogu podijeliti u tri kategorije – koronavirus, promicanje zdravog načina života i zdravstvena skrb.

Neki od prioriteta građana su olakšani pristup psihoterapiji i destigmatizacija mentalnog zdravlja, jednaki pristup visokokvalitetnim javnim uslugama i europska autonomija u proizvodnji lijekova. Istaknuti su prijedlozi poput univerzalne zdravstvene kartice za građane EU s ispisom povijesti bolesti i zdravstvenim kartonom te prijedlog da se zdravlje stavi pod zajedničku nadležnost EU i država članica pri čemu bi zdravstvena politika imala isti status kao primjerice energetika i okoliš.

O procesu i ciljevima Konferencije o budućnosti Europe govorila je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak (HDZ, EPP), koja je podsjetila da na europskim panelima sudjeluje 200 nasumično odabranih građana iz svih država članica koji odražavaju raznolikost EU-a.

"Zanimljivo je da je građane izabrala umjetna inteligencija, a oni predstavljaju 27 država članica i odražavaju raznolikost EU s obzirom na podrijetlo, nacionalnost, rod, dob, socioekonomsko porijeklo i razinu obrazovanja. Svaki panel uključuje jednu ženu i muškarca iz svake od države članica. Najstariji sudionik ima više od 80 godina i dolazi iz Italije, a najmlađi ima 16 godina. Trećina sudionika su mladi u dobi od 16 do 25 godina i upravo je to ono o čemu ovdje govorimo kada kažemo da moramo gledati Europu očima naših mladih", kazala je Glavak.

Što se tiče same teme javnog zdravlja, četiri od 10 građana EU smatra da je najvažnije tema o kojoj treba raspravljati upravo zdravstvo, a s panela građana koji su raspravljali o zdravstvu dano je 51 preporuka.

Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol (HDZ, EPP) govorio je o budućnosti javnog zdravlja u EU iz pravne perspektiva, istaknuvši kako je pandemija pokazala da velike javnozdravstvene prijetnje države članice ne mogu rješavati same.

"EU ima vrlo ograničene nadležnosti za zdravstvo, ali su donesene odluke koje će Uniju učiniti spremnijom odgovoriti na krize u budućnosti. Primjerice, jačanje nadležnosti Europske agencije za lijekove i boljeg funkcioniranja mehanizma ranog upozoravanja. Iako će zdravstvena politika ostati u rukama članicama, dio nejednakosti u kvaliteti zdravstvene zaštite moći će se smanjiti korištenjem EU fondova. Osim toga, mi u EPP se zalažemo i da se po uzoru na cjepiva napravi jedinstvena europska nabava skupih lijekova s ciljem da se poboljša pregovaračka pozicija kupaca", izjavio je Sokol.

Saborska zastupnica, liječnica i izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Ivana Kekin istaknula je da je pandemija pokazala da se jake strane hrvatskog zdravstva nalaze u zdravstvenom osoblju.

"U njima leži snaga i budućnost našeg zdravstvenog sustava i javnog zdravlja. Zabrinjavajuće je što svakodnevno slušamo o manjku zdravstvenog osoblja i odljevu osoblja. Te bismo poruke trebali čuti kao alarm, kao konačni poziv na to da se dogodi promjena u kojoj moramo sudjelovati svi. Pozivam građane da se uključe i daju svoje mišljenje o tome kako bi ta promjena trebala izgledati", izjavila je Kekin, dodavši da će Grad Zagreb raditi na daljnjem unapređenju zdravstvene zaštite i utemeljiti nove prakse koje će služiti na skrb građanima.

Profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu Stjepan Orešković tijekom jednog panela istaknuo je kako, prema njegovom mišljenju, ključni problem u zdravstvu nije manjak liječnika, sredstava, bolnica ili strojeva, nego moderno i racionalno upravljanje te korištenje novih tehnologija. No, istaknuo je da se radi o rješivom problemu jer u zdravstvu postoji "potencijalno najbolji resursi" i "obrazovna struktura od 73 tisuće ljudi" koji ostavljaju prostora za optimizam.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, zastupnik Ivan Ćelić, istaknuo je kako buduće javnozdravstvene politike trebaju imati za cilj preusmjeravanje kapaciteta zdravstvenih sustava na poboljšanje zdravlja, a uloga stručnjaka za javno zdravstvo bi se trebala proširiti kako bi uključila savjetodavnu funkciju za druge sektore.

"Ti stručnjaci moraju ići kod onih koji donose zdravstvene politike, kod političara, praktičara u svim sektorima društva i savjetovati ih o tome kako promicati javno zdravlje u cijelom društvu", izjavio je Ćelić.

Na panelima u sklopu Konferencije o budućnosti Europe još su sudjelovali dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivan Koprić, Jean Monnet profesorica europskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Iris Goldner Lang, ravnateljica Škole narodnog zdravlja "A. Štampar" Mirjana Kujundžić Tiljak i predstavnici europskih građanskih panela.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. kolovoz 2022 14:40