Europska komisija kaznila je tvrtku Valve, vlasnicu najveće platforme za prodaju videoigara Steam, i izdavače, francuski Focus Home Interactive, austrijsko-njemački Koch Media, američki ZeniMax Media te japanske studije Bandai Namco i Capcom s 7,9 milijuna eura.
Tvrtke su ograničavale međudržavne prodaje otprilike 100 igara različitih žanrova unutar Europskog ekonomskog područja (EEA) čime su se bavili, u EU-u, zabranjenom praksom takozvanog “geografskog blokiranja” ili geoblokiranja.
U Europi više od 50 posto građana igra videoigre, a europska industrija videoigara raste i trenutno vrijedi više od 17 milijardi eura.
“Sankcijama protiv Valvea i pet izdavača videoigara podsjećamo da europski zakoni ne dopuštaju geografsko blokiranje prodaje”, upozorila je potpredsjednica Komisije zadužena za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager.
Dodala je da takvi postupci europskim potrošačima ne dopuštaju uživanje u benefitima jedinstvenog digitalnog tržišta Unije, kao ni u pronalaženju najbolje ponude.
Što je geoblokiranje?
Geografsko blokiranje prodaje određenih igara moguće je zato što Steam svojim korisnicima dopušta registraciju i igranje igara koje su legalno kupili u drugim fizičkim i online trgovinama. Registracija se obavlja preko tzv. “kodova za Steam aktivaciju” koje izdavači pridružuju igrama.
Bandai Namco, Capcom, Focus Home Interactive, Koch Media i ZeniMax Media Valveu su dali neisključivu licencu da određene njihove igre preko Steama prodaje u cijelom svijetu, pa tako i u EEA-i.
Izdavači su u zamjenu od Valvea dobili pravo da Steam kodove za te igre pridruže svim kopijama koje su prodavali mimo Steama. Izdavači su potom od Valvea zatražili da te kodove veže uz određene teritorije, odnosno da ih geografski blokira.
U ovom slučaju, određene igre spomenutih izdavača koje su se prodavale u Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Estoniji, Latviji i Litvi nisu se mogle aktivirati van tih zemalja.
Odluka da se geografski blokira prodaja određenih igara u spomenutim zemljama donesena je između rujna 2010. i listopada 2015. godine, a bila je na snazi između jedne i pet godina.
Na to dodali i klauzule
Nadalje, ugovori o licenciranju i distribuciji koje su izdavači Bandai Namco, Focus Home Interactive, Koch Media i ZeniMax Media potpisali s nekim drugim distributerima koji posluju na Europskom ekonomskom području sadržavali su klauzule o geografskom blokiranju prodaje određenih igara.
Ti su ugovori potpisani između ožujka 2007. i studenog 2018. godine, a trajali su, ovisno o svakom pojedinačnom ugovoru, između tri i 11 godina. Odredbe tih ugovora također su se ticale igara koje su se prodavale u Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Estoniji, Latviji i Litvi.
Komisija je utvrdila da europski potrošači zbog tih poslovnih odluka tvrtke Valve i izdavača Bandai Namca, Capcoma, Focus Home Interactivea, Koch Medije i ZeniMax Medije nisu mogli uživati u benefitima jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije, odnosno da nisu bili slobodni pronaći najbolju cijenu. Spomenute tvrtke zbog toga su proglašene krivima za narušavanje tržišnog natjecanja.
Valve prkosio Komisiji
Istraga ovog predmeta počela 2. veljače 2017. godine, a Komisija je Valveu i spomenutim izdavačima prigovor poslala 5. travnja 2019. godine.
Novčane kazne tvrtkama su izrečene prema smjernicama za kažnjavanje koje je Komisija donijela 2006. godine. Bandai Namco kažnjen je s 340.000 eura, Capcom s 396.000, Focus Home Interactive s 2,89 milijuna, Koch Media s 977.000, a ZeniMax s 1,66 milijuna.
Kako su izdavači surađivali s Komisijom, kazne su im smanjenje za 10 (Bandai Namco, Focus Home Interactive, Koch Media, ZeniMax Media) i 15 posto (Capcom). Komisija navodi da Valve s njom nije surađivao tijekom istrage te da je stoga kažnjen s punim iznosom - 1,62 milijuna eura.
Glasnogovornik Valvea Doug Lombardi rekao je za The Verge da su izdavači tražili implementaciju tržišnih restrikcija te Valve ne vjeruje da bi trebao odgovarati zbog te odluke.
Lombardi je dodao da Valve aktivacijske kodove za Steam izdavačima daje besplatno, a naglasio je i da je tvrtka 2015. godine prestala s geografskim blokiranjem na teritoriju EEA-e.
“Blokiranje određenih igara dopuštamo isključivo u slučajevima kada zakoni određene države ne dopuštaju pristup određenom sadržaju”, rekao je Lombardi.
Iz Valvea su također rekli da se planiraju žaliti na odluku Komisije te da se ne slažu s konstatacijom da tvrtka nije surađivala s istragom.
“Komisiji smo poslali sve informacije i dokaze koje je od nas tražila. Međutim, Valve nije htio priznati da je prekršio zakon, što je Komisija tražila. Valve se ne slaže s rezultatima istrage Komisije i s novčanom kaznom koja je tvrtki izrečena”, rekli su iz Valvea.
Geoblokirano bilo 3% igara na Steamu
Kako piše Eurogamer, Valve je rekao da svega tri posto igara tijekom trajanja istrage bilo geografski blokirano te da među njima nije bilo njihovih igara.
“Ako bi se eliminirale geografske blokade i slične tržišne restrikcije, izdavači bi mogli povisiti cijene svojih igara manje razvijenim regijama kako bi izbjegli arbitražu”, rekli su iz Valvea.
Kada je početkom veljače 2017. otvorena istraga protiv Valvea i izdavača videoigara Bandai Namca, Capcoma, Focus Home Interactivea, Koch Medije i ZeniMax Medije, Nacionalni sindikat videoigara Francuske (SNJV), strukovno udruženje koje okuplja tvrtke i pojedince koji u toj zemlji djeluju u industriji videoigara, rekao je da je geografsko blokiranje služi kako bi se stalo na kraj preprodavačima aktivacijskih kodova za Steam.
“Neke tvrtke masovno kupuju jeftinije kodove koji su distribuiraju u zemljama u kojima potrošači imaju manju kupovnu moć pa ih potom preprodaju po većim cijenama”, izjavili su iz SNJV-a za GamesIndustry.biz.
Dodaju da ih već dugo brine to paralelno tržište koje potencijalno omogućava izbjegavanje poreza i druge regulative te kažnjava europske potrošače i autore videoigara.
“Nadam se da će ovime pozabaviti europski i nacionalni dužnosnici te da će ponuditi rješenja koja će stvarateljima videoigara i izdavačima omogućiti da svoje igre u nekim europskim zemljama prodaju po cijenama koje odgovaraju kupovnoj moći tamošnjih potrošača”, zaključuju u SNJV-u.