Ako Europa želi biti spremna da za 15 godina na ulicama ima 130 milijuna električnih vozila, mora stvoriti uvjete za ubrzanu izgradnju infrastrukture, pokazalo je izvješće EY- Eurelectric, sektorskog udruženja koje predstavlja interese elektroenergetske industrije iz 30 europskih zemalja.
Europa trenutačno ima 374 tisuća javnih punionica. Deset europskih zemalja nemaju nijednu punionicu na 100 kilometara javne ceste, dok se s druge strane u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu nalazi 66 posto punionica. Prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila, Hrvatska se smjestila otprilike na sredinu europske ljestvice kad je riječ o količini punionica za električna vozila. U Hrvatskoj postoji 2,3 punionica e-vozila na svakih 100 kilometara ceste.
Autori izvješća "Energetski sektor ubrzava e-mobilnost" upozoravaju kako bi polarizacija između gospodarstava mogla destabilizirati proces elektrifikacije. Nejednakosti postoje i na regionalnoj razini. Ruralne lokacije često imaju mnogo manje javnih punionica u usporedbi s urbanim područjima.
Europa trenutačno ima 3,3 milijuna električnih vozila. Ako želi ispuniti cilj da do 2035. ima 130 milijuna e-vozila, morat će instalirati ukupno 65 milijuna punjača. Od toga će 85 posto biti u stambenom prostoru, dok će četiri posto trebati biti na javnim površinama.
Postojeća električna mreža moći će prihvatiti prijelaz na električna vozila, ali je potrebno planiranje i koordinacija između vlade i elektroenergetskih tvrtki kako bi se stvorili uvjete za ubrzanu izgradnju infrastrukture za punjenje.
Konkretno, Europi treba pola milijuna novih javnih punionica godišnje do 2030. godine i zatim milijun godišnje od 2031. do 2035.
"Uvođenje infrastrukture za punjenje mora pratiti rast tržišta električnih vozila. Stoga je potrebno što prije riješiti postojeća uska grla: dopuštanje i kašnjenje u povezivanju na mrežu do 36 mjeseci, ograničenja u financiranju, dostupnost i pristup nekretninama na strateškim mjestima za punjenje te ograničenja interoperabilnosti", izjavio je Serge Colle, EY-ov direktor odjela za energije i resurse.
Glavni tajnik Eurelectrica Kristian Ruby u priopćenju je dodao kako gradnja javne infrastrukture za punjenje uvelike kasni zbog problema s planiranjem i izdavanjem dozvola.
"Pozivamo političare na svima razinama da se trgnu i poručujemo im da ambicije zahtijevaju dozvole. Ako želimo realizirati ambiciju vezanu za infrastrukturu za punjenje, trebaju nam dozvole da se bacimo na posao", rekao je Ruby.
Rastuća prodaja električnih vozila povećat će europsku potražnju za električnom energijom za 11 posto godišnje, utvrdili su autori izvješća.
Kako bi se ublažio rizik za lokalne distribucijske mreže, preporučuju potporu za rješenja pametnog punjenja, kao što su povoljne tarife za punjenje tijekom noći kada je potrošnja energije manja, što bi moglo smanjiti skokove u potražnji električne energije za 21 posto.
Dodajmo još kako su zastupnici Europskog parlamenta predložili postavljanje višeg cilja za smanjenje emisija štetnih plinova u EU za nove automobile za 40 posto do 2030. godine (u usporedbi s 30% Europske komisije do 2021.), s ciljem od 20 posto do 2025. Slični ciljevi postavljeni su i za nove kombije. Proizvođači čija prosječna emisija CO2 nadilazi te ciljeve plaćat će novčanu kaznu, a ta će se sredstva koristiti za dodatno obučavanje radnika koji su pogođeni promjenama u automobilskom sektoru.
