Europski parlament u Hrvatskoj organizirao je konferenciju na temu nesigurnog rada u Hrvatskoj i Europi, s naglaskom na kulturni i kreativni sektor.
Važnost i potreba za ovim sektorima najbolje je došla do izražaja tijekom pandemije, kad se većina ljudi okretala umjetnosti kako bi sačuvala mentalno zdravlje i osjećala se povezano sa zajednicom. U isto vrijeme, izvedbeni umjetnici borili su se za opstanak. Rad im je bio onemogućen, a najviše su stradali slobodni umjetnici.
Institucije Europske unije prepoznale su te probleme i odlučile povećati proračun za kulturu za gotovo 50 posto u odnosu na prethodno programsko razdoblje. Kreativna Europa je jedini program EU-a kojim se isključivo podupiru kulturni i audiovizualni sektori, i to u iznosu od 2,44 milijardi eura za razdoblje 2021. -2027.
- Upravo se Europski parlament zalagao za povećanje budžeta za ovaj program ističući kako se oporavak ne smije gledati samo iz perspektive gospodarstva. Zastupnici su se usuglasili da ova kriza ne smije rezultirati podjelom sjevera i juga, kao što se to dogodilo nakon bankarskog sloma 2008. godine. Bili smo aktivni i založili smo se za to da kulturni sektor dobije svoj udio, kazala je zastupnica u Europskom parlamentu, Željana Zovko, koja se javila videovezom.
Zovko je inače članica parlamentarnog Odbora za kulturu i članica prijateljske skupine zastupnika za Novi europski Bauhaus, inicijative koja povezuje umjetnost s tehnologijom, održivost s dizajnom i kulturu sa socijalnom uključivošću.
Ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti pri Ministarstvu kulture i medija, Nevena Tudor, otkrila je koliko je ministarstvo do sada izdvojilo sredstva za umjetnike.
- Do sada smo za sektor kulture i sektor medija izdvojili oko 400 milijuna kuna kroz izravne potpore umjetnicima i natječaje, kojima smo nastojali prilagoditi proizvodnju kulturnih sadržaja kako kultura ne bi stala – kazala je.
Umjetnici, kreativci i kulturni radnici koji žele iskoristiti potporu višegodišnjeg programa EU-a za kulturne i kreativne sektore, mogu se javiti Desku Kreativne Europe.
Desk Kreativna Europa ima dva ureda – jedan za medije i drugi za kulturu – koji pružaju informacije o dostupnim programima, pomažu u pronalaženju partnera i raspisivanju programa.
U prostoru kluba Peti kupe u Zagrebu, voditeljica Deska Kreativne Europe iz Ministarstva kulture i medija Anera Stopfer, kazala je kako ovaj program, uz osigurana veća sredstva za aktualno razdoblje, otvara prostor i za dodatna područja koje ranije nisu bile u fokusu, poput glazbe, književnosti, arhitekture, nakladništva i turizma usmjerenog na kulturnu baštinu.
- Sve se više prepoznaje da kultura postaje nezaobilazan dio današnjeg funkcioniranja. Nijedna web-stranica ili promocija ne može se napraviti bez kreativnog dijela, dizajna. Kultura je postala alat, a ne samo duhovna hrana – dodala je Stopfer.
Jedan od aktualnih natječaja Kreativne Europe koji se bavi problematikom publike, održivosti, razvoja digitalnih alata i novih metodologija je natječaj Europski projekti suradnje 2022. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a uvjet za prijavu je minimalno tri partnera iz tri različite EU zemlje.
Glazbenica Mirela Priselac - Remi upozorila je da se mogućnosti o kojima se priča u okviru europskih potpora trebaju konkretizirati i u praksi.
- Tijekom pandemije i zatvaranja, rad u kulturi bio je onemogućen. Umjetnici su ostali kratkih rukava i praznih tanjura. Nama je tada trebala potpora institucija, ali je ona bila mala i blaga. Otprilike kao da umirete od gladi, a netko vas gladi i govori vam da će sve biti u redu. No, hajdemo se sada okrenuti budućnosti. Sjajno je da je budžet povećan, ali ta informacija treba doći do umjetnika, rekla je Remi te dodala da umjetnici trebaju pomoć u pisanju projekata, kao i više konkretnih inicijativa i akcija.
