Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su nova pravila koja će velike korporacije obvezati da objave koliko poreza plaćaju u svakoj državi članici.
Cilj novih mjera je pokušati suzbiti praksu izbjegavanja plaćanja poreza.
Radi se o važnoj direktivi čije su usvajanje dugih pet godina 12 država članica, uključujući Njemačku i Irsku, odgađale.
„Upornost se isplati. Unatoč svim nesuglasicama i petogodišnjoj blokadi u Vijeću, možemo ponosno reći da smo dobili odgovor na poziv na veću transparentnost kada je riječ o porezu na dobit”, izjavila je izvjestiteljica Evelyn Regner (S&D), „Poduzeća su predugo igrala prema vlastitim pravilima. Zahvaljujući transparentnosti koju pruža javno izvješćivanje po zemljama, sada ćemo moći rasvijetliti tu mutnu korporativnu džunglu.”
Prema novoj europskoj direktivi, multinacionalna poduzeća i njihova društva kćeri koja su aktivna u više država članica i čiji godišnji prihod premašuje 750 milijuna eura morat će sada objaviti iznose poreza koji plaćaju u svakoj državi članici. Te će informacije morati biti javno dostupne i na internetu.
Prema postignutom dogovoru, podaci koje objavljuju kompanije morat će biti raščlanjeni na specifične stavke kako bi se olakšala upotreba dostavljenih informacija i povećala transparentnost.
To uključuje podatke o prirodi poslovanja poduzeća, broju stalnih zaposlenika, iznosu dobiti ili gubitka prije oporezivanja, akumuliranom i plaćenom poreza na dobit te akumuliranoj dobiti.
Treba istaknuti i kako će društva kćeri i podružnice ispod navedenog praga prihoda od 750 milijuna eura također morati objavljivati porezne informacije ako se utvrdi da su osnovani samo zato da bi poduzeće moglo izbjeći nove obveze izvješćivanja.
Neke odredbe omogućuju multinacionalnim kompanijama privremeno izuzeće od određenih obveza izvješćivanja, ali ta su izuzeća strogo ograničena.
U skladu s tekstom direktive, izvješća o poreznoj transparentnosti obuhvaćaju i zemlje izvan Unije koje su na EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (tzv. „crni” i „sivi” popis EU-a).
Iako su zastupnici Europskog parlamenta izvorno tražili još strože odredbe za suzbijanje premještanja dobiti u porezne oaze izvan EU-a, smatraju da će i ova nova pravila omogućit će razotkrivanje poreznih prihoda koji se gube kroz porezne oaze.
Međutim, nevladine organizacije poput Transparency International i Oxfam, kritiziraju nova pravila tvrdeći da gotovo ništa neće promijeniti. Zamjeraju zastupnicima Europskog parlamenta što su popustili pritiscima Vijeća i što će pravila o otkrivanju podataka biti ograničena na operacije multinacionalnih kompanija u EU, a ne na globalne aktivnosti.
U rezoluciji iz siječnja 2021. Parlament je utvrdio da su šest od 20 najvećih poreznih oaza države članice Unije te da su među šest najvećih čak dvije EU članice. Oko 80 % dobiti premještene u Uniju usmjerava se u porezne oaze unutar EU-a.
„Usvajanje zakonodavstva dugo je očekivani korak u povećanju transparentnosti poduzeća, što je presedan u svijetu. EU mora stati na kraj tajnovitosti oko toga gdje i kako multinacionalne kompanije posluju i koliko poreza plaćaju u svakoj zemlji. Građani, ulagači, sindikati, istraživači i novinari imaju pravo na te informacije, a korporacije moraju pokazati da se ponašaju odgovorno”, izjavio je europarlamentarac Ibán García del Blanco (S&D).
Dogovoru europarlamentaraca prethodio je povijesni sporazum šefova država G20 u Rimu o reformi međunarodnog poreznog sustava koji bi trebao dokinuti porezna utočišta uvođenjem minimalnog korporativnog poreza od 15 posto na dobit multinacionalnih kompanija.
Direktiva će stupiti na snagu dvadeset dana nakon objave u službenom listu Europske unije, a države članice moraju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo u roku od 18 mjeseci, što znači da će se prve odredbe početi primjenjivati na poduzeća sredinom 2024. godine.
Direktiva sadrži i klauzulu o preispitivanju. To znači da će se nakon četiri godine napraviti procjena učinkovitosti te donijeti odluka o produljenju pravila.
