Axel Voss, jedan od tvoraca GDPR-a i njemački europarlamentarac 

 Martin Bertrand/Afp/Profimedia
CILJANO OGLAŠAVANJE

Europarlamentarci glasali o više od 100 amandmana. Najviše ih se ticalo oglašavanja koje se temelji na praćenju

Oglašavanje je glavni izvor prihoda za velike tehnologije, a u slučaju Facebooka, oglašavanje čini gotovo sav prihod
Piše: Iva BadanjakObjavljeno: 21. siječanj 2022. 00:37

Prije finalnog plenarnog glasanja o Zakonu o digitalnim uslugama, europarlamentarci su glasali o više od 100 amandmana. Neki od njih uloženi su u zadnji tren i vrlo su važni. To je paket mješovitih prijedloga, od kojih su neki već odbačeni u odboru za zaštitu potrošača (IMCO) i sada vraćeni na plenarno glasanje, do umjerenijih verzija prijedloga mjera koje nisu uspjele osigurati većinu.

Amandmani koji se najviše spominju tiču se oglašavanja koje se temelje na praćenju.

Iako su neki slavodobitno izjavili da usvajanje ovih amandmana znači kraj uzimanja podataka građana u svrhu oglašavanja i pobjedu nad Facebookom, ustvari je riječ tek o prvom, dapače vrlo bitnom, koraku prema općoj zabrani personaliziranog oglašavanja.

Također, treba napomenuti da donošenje zakona i amandmana u Europskom parlamentu ne znači njihovu primjenu. Sad slijedi onaj težak posao - trijalog između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. To ostavlja prostor za nova lobiranja tehnoloških giganta i potencijalno ublažavanje zakona od strane država članica.

Objasnimo prvo što je ciljano oglašavanje.

Kad god vidite onaj skočni prozor na web-stranici koji vas pita pristajete li da kompanija koristi kolačiće ili neke druge metode praćenja i vi date svoju privolu, vaše se ponašanje na toj stranici prati. To znači da vas se prati kad god primjerice, kliknete na nešto, stavite određeni proizvod u košaricu za kupnju ili koristite tražilicu. Na temelju toga kompanije prikupe tisuće podataka o vama i prikazuju vam personalizirane oglase.

Oglašavanje je glavni izvor prihoda za velike tehnologije, a u slučaju Facebooka, oglašavanje čini gotovo sav prihod.

Iako oglašavanje putem praćenja ponašanja ima određene prednosti, poput relevantnosti, mnogo je više negativnih posljedica koje proizlaze iz takvog prikupljanja podataka.

Prije svega, personalizirano oglašavanje je jezivo i krši pravo na privatnost. Osim toga, alati za praćenje oglasa nas usmjeravaju prema proizvodima na koje ćemo vjerojatnije potrošiti novac, a zato što nam se prikazuju "relevantniji" oglasi, veća je šansa da ćemo provesti još više vremena na internetu i pred ekranima.

Zato je skupina političara, organizacija civilnog društva i tvrtki iz EU-a stvorila koaliciju kojoj je zajednički cilj zabrana oglašavanja putem praćenja ponašanja korisnika. Koaliciji pripadaju i 24 zastupnika Europskog parlamenta, koji su članovi kluba Progresivnog saveza socijalista i demokrata, Zelenih/EFA, Ljevice i liberala iz Renew Europe.

Oni su u suradnji s kolegama iz EU parlamenta predložili tri amandmana o zabrani ciljanog oglašavanja u određenim slučajevima i uspjeli dobiti podršku većine parlamentaraca.

"Tijesnom većinom smo proširili zabranu takvog oglašavanja s maloljetnika na sve građane, unatoč snažnom lobiranju internetskih divova. Da nas neko tako prati na ulici bilo bi ilegalno, pa samim time treba biti ilegalno i na internetu", izjavila je europarlamentarka i članica koalicije, Biljana Borzan.

Treba napomenuti da su europarlamentarci uspjeli zabraniti personalizirano oglašavanje samo za maloljetnike, ali ne i za sve ostale. Međutim, uspjeli su osigurati da se takvo praćenje i oglasi mogu na jednostavan način i bez reperkusija odbiti.

Primjerice, amandmanom 498 uspjeli su ostvariti da kompanije moraju omogućiti pristup svim funkcijama platforme čak i kada korisnik odbije dati privolu za obradu osobnih podataka, odnosno za praćenje. To je ustvari slično postojećem GDPR-u koji zahtijeva pristanak korisnika prije nego što web-stranice mogu prikupljati osobne podatke, kao što su imena, datumi rođenja, adrese e-pošte, fotografije i podaci o lokaciji.

Amandman 499 ide malo dalje i od internetskih platformi traži da pruže korisnicima relevantne informacije o tome kako će se njihovi podaci koristiti i monetizirati prije nego što korisnici daju privolu za njihovu obradu. Također, internetske platforme će morati osigurati da odbijanje privole ne bude komplicirano i ne traje duže od davanja privole, a u slučaju da korisnik odbije privolu, omogućit će mu se "poštene i razumne" mogućnosti za pristup platformi.

Na kraju, amandman 500 u potpunosti je zabranio tehnike ciljanog oglašavanja za maloljetnike i zabranio praćenje osobnih i osjetljivih podataka svih ostalih korisnika. Kao i u slučaju GDPR-a, to se odnosi na obradu osobnih podataka koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, podatke koji se odnose na zdravlje ili podatke o seksualnoj orijentaciji pojedinca.

Jedan od problema GDPR-a je što su skočni prozori ometajući i iritantni i mnogi ih ne čitaju nego jednostavno prihvate obradu podataka, a s obzirom na veliku količinu podataka koju prikupljaju, regulatorima je teško pratiti koliko su platforme usklađene sa zakonom. Mnogi europarlamentarci su kritizirali GDPR tvrdeći da ne radi ono za što je zamišljen ili jednostavno nije dovoljno brz.

Jedan od tvoraca GDPR-a, njemački europarlamentarac Axel Voss, u intervjuu za FT je priznao da su tri godine nakon usvajanja, pravila već zastarjela i trebaju biti detaljno revidirana.

Još jedan važan amandman koji je usvojen tiče se tamnih uzoraka. Riječ je o tehnikama kojima se internetske platforme koriste kako bi korisnika naveli da pristane na obradu podataka. Web-stranice koriste tamne uzorke kako bi korisniku otežale odjavu od pretplate ili odbijanje dijeljenja osobnih podataka.

Amandman 202 koji je usvojen s velikom većinom zabranjuje korištenje tamnih uzoraka. Konkretno, internetske platforme morat će se suzdržati od vizualnog isticanja opcije za davanja privole, opetovanog traženja da osoba pristane na obradu podataka, ako je pristanak već odbijen i otežavanja postupka odbijanja.

Još jedan od bitnijih usvojenih prijedloga je amandman 520 kojim se učinkovito štiti građane od curenja podataka i zlouporabe podataka te im mora dati pravo na korištenje usluga i anonimno plaćanje kada je to moguće.

Vrlo važan za medije je usvojeni amandman 513 koji štiti medijske organizacije od zlouporabe internetskih platformi. Europski parlament ovim je prijedlogom osigurao da platforme u svojim uvjetima poslovanja moraju poštivati slobodu izražavanja, slobodu i pluralizam medija te druga temeljna prava i slobode.

"Transparentnost i revizija neće biti dovoljne da građani i demokratske institucije preuzemu kontrolu nad internetom. Moramo uskladiti digitalnu revoluciju s našim pravima i vrijednostima", poručio je europarlamentarac Patrick Breyer.

Neki od prijedloga koji nisu uspjeli dobiti većinu su amandman 457 koji je predlagao zabranu manipulativnog oglašavanja temeljenog na nadzoru, amandman 521 koji je htio ograničiti korištenje podataka o osobnosti korisnika (kao što su strahovi i slabosti) za izazivanje reakcija te amandmani 541 i 468 koji su htjeli osigurati da građani mogu gledati postove kronološki, bez algoritamske manipulacije i zabraniti vrlo velikim internetskim platformama da u komercijalne svrhe upotrebljavaju podatke koji su generirani ili primljeni od trećih strana. Parlament je također glasao protiv prijedloga prema kojem pružatelj usluge web hostinga mora "odmah" ukloniti nezakonite prijenose uživo, nakon jakog pritiska sportskih pružatelja usluga koji su izrazili bojazan da bi ga Europski parlament mogao iskoristiti za jačanje blokiranja mreža i usluga.

"Ohrabrujuće je što se amandmanima zabranjuju najinvazivnije prakse, uključujući ciljanje djece i korištenje naših najosjetljivijih podataka. Međutim, još je ostalo posla. Moramo u potpunosti zabraniti nametljivu praksu nadzornog oglašavanja. Daljnja smislena regulacija vrlo velikih platformi ostaje ključna za prisiljavanje tvrtki – poput Googlea i Facebooka – da se pozabave povredama ljudskih prava koje stvara njihov poslovni model koji se temelji na nadzoru", poručila je u priopćenju savjetnica za pravna pitanja i politike u Amnesty International Claudia Prettner.

Linker
06. svibanj 2022 20:45