Mia Roth Cerina na javnoj tribini 'Urbana obnova hrvatskih gradova' u sklopu inicijative Novi europski Bauhaus.

 Zeljko Puhovski/Cropix
NOVI EUROPSKI BAUHAUS

‘Europa nas potiče na akciju, ali nam neće omogućiti da transformiramo naše društvo. To moramo učiniti sami‘

Moderirana rasprava "Vrijeme Novog europskog Bauhausa – Možemo li naše gradove obnavljati pametnije, brže, zelenije i uspješnije?" okupila je prominentne figure iz javnog života
Piše: Iva BadanjakObjavljeno: 22. veljača 2022. 00:06

Nacionalna platforma za Novi europski Bauhaus Republike Hrvatske organizirala je javnu tribinu na kojoj se raspravljalo o urbanoj obnovi hrvatskih gradova u kontekstu Novog europskog Bauhausa.

Moderirana rasprava "Vrijeme Novog europskog Bauhausa – Možemo li naše gradove obnavljati pametnije, brže, zelenije i uspješnije?" okupila je predstavnike Ministarstva kulture i medija, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Hrvatske komore arhitekata, Društva arhitekata Zagreba i Hrvatske udruge poslodavaca.

Lijepo, održivo i uključivo – tri su ključne riječi Novog europskog Bauhausa, inicijative Europske komisije koju je Ursula von der Leyen najavila u svom govoru o stanju Unije u rujnu 2020. godine. To je projekt zamišljen kao most između umjetnosti i tehnologije, koji povezuje političare sa strukom, građanima, inženjerima, znanstvenicima, poduzetnicima i studentima, u pronalasku rješenja za ostvarivanje ciljeva europskog zelenog plana i izgradnje bolje budućnosti.

- Kao izvjestiteljica EPP-a za izvješće o Novom europskom Bauhausu nastavit ću zagovarati da se inicijativa proširi i na sigurnost gradnje budući da je ona velika prilika da se upravo u Republici Hrvatskoj ostvare novi modeli sigurne gradnje, prvenstveno na potresom pogođenim područjima, a potom i u ostatku države – kazala je u nedavnom parlamentarnom obraćanju zastupnica Europskog parlamenta Željana Zovko.

Pitanja sigurnosti i obnove gradova nakon potresa dotakli su se i panelisti rasprave koja je održavana u zagrebačkoj Uraniji.

Ekonomistica Iva Tomić iz Hrvatske udruge poslodavaca smatra kako se u Hrvatskoj na klimatski neutralno gospodarstvo gleda kao na nešto "nametnuto" od strane EU.

- Kad se u Hrvatskoj priča o energetskoj obnovi, tada se govori kao da je to trošak. Kratkoročno to možda jest trošak, ali će dugoročno to biti investicija. Da smo više ulagali u energetsku učinkovitost proteklih godina, možda danas ne bi bilo panike oko rasta cijene energenata - ističe Tomić.

Glavna ekonomistica u HUP-u smatra da se kao društvo moramo osvijestiti o potrebi ulaganja u energetsku učinkovitost, ali također ne možemo samo računati na sredstva iz EU jer su ta sredstva ograničena.

- Europa nas potiče na akciju, ali nam neće omogući da transformiramo naše društvo. To trebamo učiniti sami. Država bi trebala odrediti prioritete i usmjeriti određeni dio sredstava. Možda je potres stvorio poziciju da se nešto napravi – kazala je Tomić.

Na akciju od donositelja odluka čekaju i u Hrvatskoj komori arhitekata. Predsjednica HKA Rajka Bunjevac ističe kako sredstava ima, ali je važno kako se investiraju.

- Treba nam fleksibilni zakonodavni okvir koji nas neće svoditi na inženjere koji zadovoljavaju jedan, drugi ili treći zahtjev, nego da nas se pusti da primijenimo svoj kreativni pristup rekonstrukcije urbanog prostora i zgrada. Očekujemo da će Novi europski Bauhaus pokriti širi opseg djelatnosti, dakle ne samo graditeljstva, nego i drugih kreativnih djelatnosti – kazala je Bunjevac.

Predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković slaže se da problem nije u nametanju iz EU, nego u racionalnom ulaganju.

- Politika nameće energetsku obnovu već najmanje 10 godina, ali političari moraju pomoći usmjeriti građane da idu u tom smjeru. Što ćemo s objektima koji su već 50 godina u upotrebi, a uopće nemaju fasadu? Takvih je 80 posto Hrvatske. Oni uopće ne razmišljaju na energetsku obnovu jer ionako abnormalnu gube energiju, a možda ni nisu u prilici da o tome razmišljaju – kazao je Matković, otvorivši sljedeću temu zaštićenih objekata.

image

Tihomil Matković

Zeljko Puhovski/Cropix

Naime, najviše građana živi u gradovima, u kojima su najveći gubici energije. U Zagrebu je, primjerice, oko 20 tisuća objekata zaštićeno u sklopu kulturno-povijesne cjeline i kao takvi imaju posebne kriterije za obnovu.

Ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Davor Trupković smatra da je jedan od problema u Hrvatskoj taj što se reagira tek kad se nešto dogodi. Tako je podsjetio na situaciju nakon potresa kad je prva reakcija bila da se svi dimnjaci sruše jer "samo smetaju", a sada kad je došla kriza, Donji grad nema dimnjaka.

- Na jednom skupu čuo sam kako se priča kako su te stare zgrade u centru Zagreba imale "konceptualnu" grešku. Problem nisu zgrade. Problem su ljudi, naše intervencije kroz povijest i promjenu vlasništva, koje su dovele do toga da neke zgrade u centru do danas nisu imale nijedno ulaganje u zajednički prostor - upozorio je Trupković.

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu nedavno je proveo istraživanje o kvaliteti života u stambenim naseljima iz socijalističkog i postsocijalističkog razdoblja te mogućnostima njihove obnove. Anketa je otkrila da su najveći problemi upravo imovinsko-pravni i što se ne doživljava pojam zajedničkog vlasništva.

Irena Križ Šelendić, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije pri Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, za kraj je rekla kako su oni u ministarstvu otvoreni za veći dijalog struke i politike.

- Otvorena sam da za stol stavimo struku, privredu, građane i lokalne jedinice. Jer ovo je prilika koju ne smijemo propustiti. U Nacionalnom planu za oporavak i otpornost imamo gotovo milijardu eura za obnovu zgrada, od energetske obnove, kružnog gospodarenje zgradama, zelene infrastrukture do razvoja zelenih vještina. Jako veliki broj mjera i investicija je već krenulo, a plan je da u prve dvije godine uzmemo oko 50 sredstava – zaključila je Šelendić.

Linker
29. travanj 2022 20:31